Američka središnja banka Fed još je jednom posegnula za povećanjem kamatnih stopa – treći puta zaredom podigla je stope za 0,75 postotnih bodova te je glavna stopa Feda sada između 3,00 i 3,25 posto. U nadi da će tim smanjiti inflaciju, Fed je danas podigao kamatne stope na najvišu razinu u gotovo 15 godina, navodi BBC.
Ovaj potez dolazi unatoč sve većoj zabrinutosti da bi kontrola inflacije mogla ozbiljno utjecati na ekonomski pad. Također, već peto povećanje označava najbrži tempo Fedova povećavanja kamatnih spota u modernoj povijesti, što je oštar preokret nakon godina niskih troškova zaduživanja, čime je Fed ponovo potvrdio namjeru da želi zadržati čvrstu monetarnu politiku.
U priopćenju koje je Fedov odbor objavio nakon današnjeg povećanja stoji da inflacija i dalje raste te da su kreatori politike jednoglasno podržali povećanje stope, no i da će u 2022. biti potrebna dodatna povećanja, navodi Financial times. Jerome Powell, predsjednik Feda, rekao je da je povećanje stope neophodno za usporavanje potražnje, ublažavanje pritisaka koji dižu cijene i izbjegavanje dugoročne štete za gospodarstvo.
Negativni učinci
Tromjesečne ekonomske projekcije Feda pokazale su usporavanje gospodarstva do puzajuće faze s rastom od 0,2 posto do kraja godine, dok je za 2023. predviđen rast na 1,2 posto što je znatno ispod njegovog potencijala, navodi Reuters. Osim toga, predviđa se da će stopa nezaposlenosti porasti na 3,8 posto ove godine i na 4,4 posto u 2023, dok će se inflacija polako vratiti na Fed-ov cilj od 2 posto u 2025. Današnje projekcije su signalizirale daljnja velika povećanja stopa ove godine i bez smanjenja prije 2024.
Inače, u lipnju, kada su projekcije posljednji put ažurirane, dužnosnici su predvidjeli da će stopa federalnih fondova dosegnuti samo 3,4 posto do kraja godine i 3,8 posto 2023., prije nego što se smanji 2024. U to vrijeme, srednja procjena za stope nezaposlenosti bila je 3,9 posto u 2023. godini i 4,1 posto u 2024. godini.
I dok povećanja stopa polako utječu na potražnju, inflacija ostaje povijesno visoka. Podaci objavljeni prošli tjedan pokazuju da cijene i dalje rastu te da su iznad predviđanja ekonomista, signalizirajući da problem rasta cijena ne nestaje tako brzo kako su se stručnjaci nadali, navodi Business Insider.
Negativni učinci podizanja stopa u međuvremenu su se već pojavili. Troškovi zaduživanja porasli su tijekom 2022., utječući na sve, od hipotekarnih stopa do plaćanja kamata na kreditne kartice. To je stavilo novi financijski pritisak na bezbrojna kućanstva. Također je općenito usporila gospodarsku aktivnost. Veći troškovi zaduživanja naveli su tvrtke da obuzdaju svoje planove zapošljavanja, a otvaranje novih radnih mjesta usporilo je u odnosu na vratolomni tempo.
Raste panika
Istovremeno, središnje banke u gotovo svim zemljama poduzimaju slične korake dok se i same bore s inflacijom. Kako prenosi BBC, očekuje se da će ovaj tjedan i Bank of England objaviti svoje sedmo uzastopno povećanje kamata.
No, zbog svih povećanja analitičari se počinju brinuti da bi globalni zamah povećanja kamata mogao dovesti do većeg usporavanja gospodarstva nego što kreatori politike očekuju.
Očekivanja sporijeg ukupnog rasta pojačala su zabrinutost da Fed usmjerava SAD u recesiju rasta - pojam opisuje razdoblje ispodprosječnog rasta, rastuće nezaposlenosti i usporavanja inflacije. Recesija rasta vjerojatno bi dovela do toga da milijuni Amerikanaca izgube posao, a gospodarstvo bi patilo od nekoliko godina slabosti prije nego što bi se vratilo zdravom rastu. Povećanja plaća dramatično bi se usporila, a iako bi se inflacija vjerojatno ohladila, kućanstva bi se i dalje morala boriti s višim troškovima zaduživanja.