Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi dosegnuli nove rekordne razine, zahvaljujući rastu cijena dionica tehnoloških divova, a u fokusu ulagača bio je zapisnik sa sjednice američke središnje banke.
Dow Jones ojačao je 0,28 posto, na 44.860 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,57 posto, na 6.021 bod, a Nasdaq indeks 0,63 posto, na 19.174 boda.
Novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa ponajviše se zahvaljuju rastu cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Apple i Microsoft. U fokusu ulagača bio je zapisnik s redovne sjednice Feda u studenome, kada su ključne kamate smanjene za 0,25 postotnih bodova.
Zapisnik je, među ostalim, pokazao da čelnici Feda nisu imali isto mišljenje o tome za koliko bi i u kojem roku trebalo dodatno smanjiti kamate. To će, zaključuje se, ovisiti o budućim gospodarskim pokazateljima.
Na tržištu se i nakon objave zapisnika Feda procjenjuje da će središnja banka u prosincu dodatno smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova. Na tržište je jučer utjecala i najava novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će prvog dana u Bijeloj kući povećati carine na uvoz kineskih proizvoda za 10 posto, a meksičkih i kanadskih za 25 posto.
Zbog toga su se pod pritiskom našle dionice onih kompanija koje imaju dobavljače iz Meksika i Kanade, među ostalim, proizvođača automobila. Tako je cijena dionice General Motorsa potonula gotovo 9 posto, a pala je i cijena Forda.
A zbog strahovanja od podizanja carina i trgovinskih ratova, na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,40 posto, na 8.258 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,56 posto, na 19.295 bodova, a pariški CAC 0,87 posto, na 7.194 boda.
Pad u Europi
Na većini europskih burzi cijene su dionica u srijedu ujutro pale jer su ulagači oprezni nakon što je novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump najavio carine na uvoz iz nekoliko država.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši drugi dan zaredom.
Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,03 posto, na 8.260 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,08 posto, na 19.280 bodova, a pariški CAC 0,73 posto, na 7.140 bodova. I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,8 posto, a pale su, 0,7 posto, i cijene dionica u Južnoj Koreji. U Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,6 i 2,4 posto.
Na burzama vlada oprez od jučer, kada je Donald Trump najavio da će čim uđe u Bijelu kuću povećati carine na uvoz kineskih proizvoda za 10 posto, a meksičkih i kanadskih za 25 posto.
Ulagači se plaše da će se na Trumpovoj meti naći i neke druge zemlje i pojedini sektori, kao što je automobilska industrija. Podršku kineskim burzama pruža, pak, nada ulagača u nove poticajne gospodarske mjere kako bi se amortizirala šteta od Trumpovih carina.
Ulagače je ponešto ohrabrila i odluka središnje banke Novog Zelanda o smanjenju kamata za 0,50 postotnih bodova, na 4,25 posto, kako bi potaknula rast gospodarstva.
odova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,56 posto, na 19.295 bodova, a pariški CAC 0,87 posto, na 7.194 boda.