pišu. Željka Laslavić i Anamarija Mujanović
Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke u svojoj prezentaciji Monetarna i kreditna politika 2023. istaknula je kako će iduću godinu obilježiti rizici, prepreke i neizvjesnosti.
- U idućoj godini očekujemo slabljenje gospodarskih izgleda uz rastuću ekonomsku neizvjesnost. Upravo zbog neizvjesnosti često se rade revizije makroekonomskih prognoza i u europodručju i u Hrvatskoj i one se pogoršavaju. Očekuju se sve veće stope inflacije, što predstavlja veliki izazov za poduzetnike i nositelje politike – istaknula je Švaljek.
Europska središnja banka povećala je kamatne stope i taj bi rast, dodala je, mogao dovesti do fragmentacije u eurozoni transmisijskog mehanizma monetarne politike. Stoga je ESB predvidjela dodatni instrument, tzv. transmisijski zaštitni instrument (TPI), s ciljem smanjenja razlika u troškovima zaduživanja zemalja članica te kako bi države to podizanje kamata osjetile u sličnoj mjeri.
A glavni je cilj, istaknula je Švaljek, vraćanje stope inflacije u srednjem roku na 2 posto i smanjenje rizika za fragmentaciju transmisijskog mehanizma monetarne politike.
Rekla je i da će Hrvatska u 2023. godinu ući s većom gospodarskom aktivnosti od očekivanog zbog dobre turističke sezone. No za 2023. za Hrvatsku su prognoze pesimističnije nego kod ostalih članica EU.
Prosječne stope inflacije na razini Europe iznosit će osam posto, a za Hrvatsku su prognoze preko deset posto. Iz mjeseca u mjesec, stanje će se pogoršavati – kaže Švaljek.
Dodala je i to da bi se već u prvom kvartalu iduće godine niz zemalja moglo završiti u tehničkoj recesiji.
Projicirane godišnje stope realnog rasta BDP-a za europodručje u 2023. godini će se smanjiti za 0,9, a u 2024. za 1,9 posto, dok će se u Hrvatskoj smanjiti za 1,4 posto u 2023. te 2,5 posto u 2024. godini.
- Ova je za Hrvatska je 2022. bila dobra godina, očekuju se stope rasta između 5,5 i 6 posto no za 2023. nismo toliko optimistični jer sve što se događa u okruženju utjecat će i na Hrvatsku – rekla je Švaljek.
Iznijela je i glavne poruke sa zadnjih sastanaka Upravnog vijeća ESB-a. Tako se očekuje daljnje povećanje kamatnih stopa s ciljem smanjenja potražnje i rizika porasta inflacijskih očekivanja. U Hrvatskoj ćemo osjetiti učinak uvođenja eura na kamatne stope, odnosno direktan utjecaj na troškove zaduživanja države („euro premija”) i posredan utjecaj i na aktivne kamatne stope u bankama. S druge strane doći će do smanjenja regulatornog troška za banke.
Banke bi mogle povećati kamatne prihode, ali ulaskom u eurozonu izgubit će dio prihoda od mjenjačkih poslova.
- Ulaskom u europodručje aktivira se više kanala koji djeluju u smjeru smanjenja troškova financiranja, ali to ne znači da će kamatne stope banaka sigurno padati, već da će u slučaju rasta kamatnih stopa u euro području, reakcija kamatnih stopa u Hrvatskoj biti znatno blaža nego u slučaju da ne uvodimo euro – zaključila je Švaljek, dodajući i da se u Hrvatskoj povećava udio fiksnih kredita kojih danas koristi oko polovice tvrtki te jedna petina građana.
Ministar Filipović na DVP-u: Hrvatski poduzetnici u nama imaju vjernog partnera
Hrvatski građani kao i cijeli svijet u posljednje su se dvije godine suočile s dvije krize. Ovi događaji pokazuju da svaka politika mora ne samo odgovoriti na trenutne izazove nego i razmišljati o onome što dolazi, rekao je Davor Filipović, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar gospodarstva i održivog razvoja na četrnaestoj Liderovoj konferenciji Dan velikih planova.
Filipović je dodao i da je Hrvatska kroz povijest pokazala izuzetnu otpornost te da je gospodarstvo živo tkivo koje održava i škole, bolnice te ostale institucije.
Ministar je naveo i kako se industrijska proizvodnja nakon pada oporavlja, da će se već sljedeće godine vratiti na razdoblje prije pandemije te da su prihodi unatoč poremećajima u opskrbim lancima rasli za 33,4 posto.
Spominjući pakete mjera koje je Vlada donijela, a koji iznose više od 25 milijardi kuna ministar je rekao da je tako osigurana daljnja gospodarska aktivnost.
- Specifičnost ove krize je što nema nikakve formule. Cijeli svijet se suočava s ogromnim izazovom i potrebno je tražiti nova rješenja – naglasio je Filipović.
Da je potrebno pomoći gospodarstvu kako bi cijeli sustav funkcionirao potvrdio je i sam ministar govoreći da se strateška odluka Vlade u gradnji LNG terminala itekako isplatila, a potvrdio je da će Vlada nastojati proširiti isti. Osvrnuo se i na odluku da Ina poveća proizvodnju prirodnog plina kao i da sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj mora biti prodan HEP-u te je potvrdio da su sve te odluke donesene kako bi se pomoglo građanima i poduzetnicima.
- Prioritet svih prioriteta u sljedećoj godini je zadržati gospodarski rast – rekao je ministar govoreći da će sljedeće godine raditi ono što su radili i ove, a to je pomoć i podrška hrvatskim poduzetnicima.
- Kroz NPOO izravno pomažemo poduzetnicima dodjelom bespovratnih sredstava da bi se lakše razvijali – rekao je Filipović dodajući da je to korak u dobrom smjeru što pokazuje i podatak da se do sada na sve pozive javilo gotovo 2000 poduzetnika.
Naglašavajući da se mora mijenjati struktura robnih izvoza te da je to moguće kroz poticanje stranih ulaganja ministar se dotaknuo i na sljedeću godinu koja će svakako biti obilježena uvođenjem eura. To će, prema riječima ministra, biti snažan poticaj za naše gospodarstvo.
- Hrvatski poduzetnik u nama ima partnera koji će mu pomoći u postizanju poduzetničkih ciljeva i sve u cilju da naš prosjek bude u prosjeku ostalih članica EU, to je za nas misija – izjavio je Filipović.