Objavljeni natječaji, a i oni koji se upravo pripremaju, bude nadu poduzetnika da će svoju energetsku i zelenu tranziciju lakše ostvariti s pomoću novca kojim EU, kao i Hrvatska, potiče, među ostalim, ruralni razvoj i kružnu ekonomiju. I banke zdušno podupiru društvenu i okolišnu odgovornost nutkajući kredite
Svakodnevne vijesti moraju zabrinuti čovječanstvo, ali raduje i to što sve više ljudi na našem planetu posljednjih desetak godina razmišlja o zdravijem okolišu. Doduše, još nije dostignuta ta kritična masa, ali kreće se. I kompanije se sve više nastoje pridružiti tom pokretu, a potiče ih i Europska unija (dakle i hrvatska vlada), što su prepoznale i banke.
Tri su osnovne skupine ciljeva u sklopu inicijative održivog razvoja gospodarstva: okolišni (environmental), društveni (social) i upravljački (governance) ili, skraćeno, ESG00. EU, naravno, potiče njihovo ostvarivanje. Međutim, kako doći do dijela tog novca i financirati svoju zelenu tranziciju (npr. ugradnju solara), smanjivanje emisija stakleničkih plinova (npr. digitalizaciju pogona i postrojenja) ili kružnu ekonomiju (npr. pretvarati otpad u unosne nusproizvode)?
Natječaji za ruralni razvoj
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da su u ovoj godini objavili dva natječaja za ‘Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš‘ iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. Riječ je o natječajima za 67 milijuna kuna odnosno za 30 milijuna kuna za koje se prijavilo 395 korisnika; njihovi se zahtjevi obrađuju i još nema potpisanih ugovora o financiranju.
Dosad je objavljeno devet takvih natječaja, a na raspolaganju je, kažu u Ministarstvu, 995 milijuna kuna. Do sada je odobreno 518 projekata u ukupnom iznosu potpore od 673,1 milijun kuna. Navode i primjer dodjele novca za korištenje obnovljivih izvora energije, a ove godine zaprimane su prijave za posljednji (četvrti) natječaj, za ukupno 141,9 milijuna kuna. Prijavila su se 173 projekta, prijave se još obrađuju, ali ipak je do sada sklopljeno devet ugovora o financiranju u ukupnom iznosu ugovorene potpore od 11,6 milijuna kuna.
U dosadašnja četiri natječaja na raspolaganju je bilo 548,1 milijun kuna, odobreno je 238 projekata s ukupnim iznosom potpore od 205,2 milijuna kuna. U Ministarstvu pripremaju i treći natječaj za financiranje projekata za korištenje obnovljivih izvora energije, trebao bi biti objavljen do kraja godine. Riječ je o 70 milijuna kuna i sufinancirat će se 50 posto prihvatljivih troškova, a cilj je te vrste operacije omogućiti gradnju i opremanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koji će se upotrebljavati za preradu hrane te pridonijeti povećanju učinkovite upotrebe energije.
Dosad su raspisana dva natječaja s ukupno 271,4 milijuna kuna te je odobreno 67 projekata s ukupnim iznosom potpore od 93,4 milijuna kuna. Ukupno je na natječajima za korištenje obnovljivih izvora energije korisnicima na raspolaganje stavljeno 819,5 milijuna kuna i odobreno je 305 projekata s ukupnim iznosom potpore od 298,6 milijuna kuna.
Lova iz NPOO-a
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da 2023. u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026., mjere ‘Provedba projekata za održivo gospodarenje otpadom‘, planiraju objaviti poziv za gradnju i/ili nabavu opreme kojom se potiče recikliranje. Na raspolaganju je 250 milijuna kuna i moći će ih iskoristiti tvrtke u privatnom i javnom vlasništvu. Trenutačno se provodi natječaj koji se financira iz NPOO-a – ‘Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo‘ – koji je otvoren 1. srpnja i trajat će do 19. prosinca ove godine.
U Ministarstvu kažu da sklapanje prvih ugovora očekuju početkom drugoga tromjesečja 2023. Ukupan je raspoloživi iznos na natječaju 1,9 milijardi kuna, od čega je 40 posto namijenjeno malim i srednjim poduzećima, a 60 posto srednje kapitaliziranim poduzećima iz energetski intenzivnih industrija, što će rezultirati energetski i resursno učinkovitijim gospodarstvom zahvaljujući promicanju kružnoga gospodarstva uvođenjem resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni vijek proizvoda, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama i/ili dekarbonizaciju te smanjenje emisija energetski intenzivnih industrija. Za mala i srednja poduzeća najniža je potpora 750 tisuća kuna, a najviša 7,5 milijuna kuna. Za srednje kapitalizirana poduzeća najniža je potpora dva milijuna kuna, a najviša 35 milijuna kuna.
– Očekivani je učinak ulaganja smanjenje štetnih emisija za najmanje 20 posto, i/ili povećanje korištenja sekundarnih sirovina u ukupnom volumenu materijala u proizvodnji od najmanje 20 posto – kažu u Ministarstvu.
Izjave o održivosti
Kad su u pitanju kompanije, Uredbom EU o taksonomiji propisana je obveza izdavateljima koji su, prema Zakonu o računovodstvu, dužni sastavljati nefinancijsko izvješće, u njega uključiti i informacije o tome kako se i koliko ekonomske aktivnosti izdavatelja smatraju okolišno održivim te ključne pokazatelje uspješnosti.
Na mrežnoj stranici konzultantske tvrtke Parser Compliance kao dobar primjer (među ostalima) ističe se Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo, koje na svojim stranicama objavljuje Izjavu o održivosti. Poručuju nam da će ‘nastaviti pratiti razvoj regulative u održivom ulaganju i najbolju praksu uključiti u svoje politike onoliko koliko će to biti moguće‘.
Hvali se i izvješće AD Plastika. U toj tvrtki rekli su nam da su iskoristili nepovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, i to u financijskom razdoblju 2016. – 2020. Za istraživačko-razvojni projekt ‘Pilot-linija bojenja za eksperimentalna istraživanja, razvoj i inovacije‘ tvrtka je dobila 17,5 milijuna kuna, što je oko četvrtine vrijednosti ukupnog projekta.
– Sredstva su uložena u razvoj nove tehnologije bojenja interijera, što omogućuje dodatnu digitalizaciju i modernizaciju postrojenja u skladu s ESG ciljevima Europske unije – kažu u AD Plastiku.
Pisma namjere
Takve projekte prate i banke. U Erste banci izdvajaju investicijske projekte iz područja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i reciklaže otpada. Imaju tim specijalista s visokom stručnošću i znanjem iz energetske industrije kao i prodajni tim specijalista koji klijentima mogu strukturirati najbolji financijski paket proizvoda i usluga. Kažu da je Erste banka posljednjih godina postigla dobre rezultate u tom tržišnom segmentu.
– Što se tiče korištenja sredstava Europske unije za ESG ciljeve, banka klijentima izdaje pisma namjere za financiranje projekata koje prijavljuju na natječaje u sklopu NPOO-a i te će projekte financijski pratiti u fazi provedbe. Osim toga, s mjerodavnim institucijama pregovara o financijskim instrumentima u sklopu NPOO-a i programa ‘Invest EU‘. Riječ je o subvencijama kamata i jamastvenim instrumentima koji će projektima s komponentom ESG-a olakšati pristup financiranju – kažu u Erste banci.
U OTP-u kažu da imaju portfelj kreditima za poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih zgrada i za velike projekte s održivim elementima koji se pripremaju po mjeri klijenta.
– Najvažniji je cilj OTP banke potpuna primjena ESG kriterija kako bismo bili sigurni da govorimo o ‘zelenom‘ financiranju i kako bismo izbjegli bilo koji oblik greenwashinga. U tijeku je i daljnji razvoj proizvoda koji zadovoljavaju ESG kriterije i usklađeni su s europskom regulativom – kažu u OTP-u.
Zajednički napori
U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) najprije naglašavaju da je ta banka članica Intesa Sanpaolo Grupe koja je u poslovanju iznimno posvećena ESG-u i koja se pridružila Net-Zero Banking Allianceu pod UN-ovim pokroviteljstvom kako bi pojačala zajedničke napore u borbi protiv klimatskih promjena. U tom se smislu obvezala na nultu neto stopu emisija do 2030. za vlastite emisije, a do 2050. za svoje kreditne i investicijske portfelje.
PBZ nudi mnogo namjenskih kredita, primjerice za rješenja koja produljuju vijek ili ciklus korištenja proizvoda i/ili materijala, za proizvodne procese povezane s obnovljivim ili recikliranim resursima ili za održivo upravljanje prirodnim resursima i korištenjem zemljišta, odnosno bioraznolikost. Banka u ponudi ima i kredite za energetsku obnovu stambenih zgrada i stambenih kredita, Energo kredite. Mogu se odobriti za kupnju stambene nekretnine višega energetskog razred, dakle A, A+ ili B, kupnju stambene nekretnine s poboljšanjem energetske učinkovitosti, gradnju, dogradnju, nadogradnju, dovršenje, rekonstrukciju niskoenergetske ili pasivne kuće, kupnju građevinskog zemljišta s gradnjom niskoenergetske ili pasivne kuće te još mnogo toga.
Energo krediti imaju nižu kamatnu stopu od standardnih PBZ-ovih stambenih kredita, a do kraja ove godine pola troškova javnog bilježnika snosi PBZ, a klijent, dodaju, nema troška procjene nekretnine. Osim toga, povoljniji su uvjeti odobravanja PBZ-ovih nenamjenskih kredita za klijente koji su korisnici stambenog kredita te banke uz hipoteku ili su u tijeku realizacije PBZ-ova stambenog kredita uz hipoteku.
Zapravo je vrlo teško pobrojiti sve pogodnosti koje banke nude, no gledajući sveukupno, održivost se sve više nameće kao važan faktor djelovanja ljudi u raznim djelatnostima. Što bi se reklo, krenulo se – i to nas može radovati.