Najveće hrvatske kompanije prošle su godine izgubile još jednu bitku s ostatkom hrvatskog biznisa. To je ključni pokazatelj poslovanja liste 1000 najvećih kompanija, koju objavljujemo u suradnji s Finom uz ovaj broj Lidera.
Iako su najveće tvrtke u 2019. povećale prihode za pet posto, to je upola manje od rasta, koji je iznosio 10,4 posto kad se gleda prošlogodišnje poslovanje svih 136.260 tvrtki koje su podnijele godišnje financijske izvještaje. TOP 1000, prema podacima Fine, izgubio je bitku i u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Izvoz najvećih kompanija lani je stagnirao (pad od 0,9 posto), a ostatak gospodarstva imao je rast od 5,6 posto.
Najvećima je sporije rastao čak i uvoz (2,3 posto, prema 7,2 posto rasta ukupnog gospodarstva), prošle su godine otvarali manje novih radnih mjesta – zabilježili su rast zaposlenosti od 1,3 posto, što je značajno manje od generalnog rasta od 6,4 posto. Jedina kategorija u kojoj su ostvarili veći rast je dobit. Tisuću najvećih iskazalo je ukupnu dobit 13,5 posto veću nego u 2018, što je četverostruko više od 3,2-postotnog rasta u cijelom gospodarstvu.
Što se tiče vrha liste, Ina je ostala prva, ali cijene goriva zaustavile su rast kompanije. Najveća je promjena pad Konzuma plus sa druge na treću poziciju. Čak i da HEP uopće nije rastao (a imao je lani gotovo 12 posto veći prihod nego u 2018.), najveća Fortenovina tvrtka s prihodom smanjenim za 1,9 milijardi kuna pala bi na treće mjesto. Izgubi li ove godine 20 posto prihoda kao i lani, mogla bi pasti još niže. A bude li uz to Lidl - koji je skočio sa devetog na šesto mjesto - i ove godine ostvario dvoznamenkasti rast, mogao bi 2021. dočekati kao najveći trgovački lanac.
Treba naglasiti da je nova tvrtka Konzum plus formalno ostvarila ogroman rast, jer u 2018. nije imala prihode. No, mi smo uspoređivali rezultate zrcalnih tvrtki iz 2019. sa rezultatima originalnog Konzuma iz 2018. Isto vrijedi za sve Agrokorove, odnosno Fortenovine zrcalne tvrtke koje imaju dodatak 'plus' i počele su raditi 1. travnja 2019. No, u financijskim izvještajima nigdje nema iskazanog poslovanja starih tvrtki za prva tri mjeseca prošle godine. Tako je baš svaka od 14 novih Fortenovinih tvrtki koje su među 1000 najvećih pala u plasmanu. Prošle su godine zajedno ostvarile 17,4 milijardi kuna prihoda, što je punih četiri milijarde manje od prihoda koje su ostvarile njihove stare Agrokorove tvrtke, odnosno pad od gotovo 19 posto.
U toj godini tranzicije svaka od 14 najvećih Fortenovinih tvrtki iskazala je dvoznamenkasti pad prihoda u odnosu na poslovanje starih tvrtki. Nešto bolju, odnosno manje lošu sliku daje usporedba dobiti, odnosno gubitka, koji kumulativno iznosi milijardu kuna. To je ipak 640 milijuna manje nego što je iznosio minus starih Agrokorovih tvrtki u 2018.
Među deset najvećih nema pridošlica, niti je itko ispao iz tog društva, jedino je bilo nekoliko promjena pozicija. Tu je i dalje pet kompanija iz dominantnog energetskog sektora, tri najveća trgovačka lanca, najveći telekom i najveća banka. Zabrinjava što su čak četiri tvrtki iz TOP 10 prošle godine ostvarile manje prihode nego u 2018.
