Samo nekoliko razvojnih banaka u EU-u ima akreditaciju koju je dobio HBOR. Sada može izravno prilagođavati financijske instrumente potrebama hrvatskoga gospodarstva
Urbani razvojni fond namijenjen javnom sektoru novi je financijski instrument koji upravo počinje provoditi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Njime se, naglasio je Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, prvi put omogućuje da se sredstvima fondova Europske unije financiraju projekti javne infrastrukture s društvenim i komercijalnim sadržajima te oni koji ostvaruju prihode od naplate usluga. Objašnjava da će se tako moći financirati gradnja višenamjenske, sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i slične infrastrukture. HBOR nastavlja provoditi i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Do sada je tako poduprto više od tri stotine projekata ukupno vrijednih 430 milijuna eura.
Po čemu je još poseban Urbani razvojni fond?
– Taj financijski instrument specifičan je i vrlo atraktivan zbog svoje strukture. Naime, riječ je o kombinaciji kredita i nepovratnih sredstava u obliku umanjenja dijela glavnice kredita tzv. kapitalni rabat. Kapitalni rabat ostvaruje se nakon ostvarenja unaprijed definiranih kriterija i može iznositi do pedeset posto ukupnoga kredita. Korisnicima kredita bit će na raspolaganju više od 170 milijuna eura i HBOR će kreditiranje provoditi izravno. Veseli me što, otkako smo najavili taj program, imamo mnogo upita i iskazanog interesa subjekata javnog sektora.
U sklopu NPOO-a ponudili ste mnoge pogodnosti.
– HBOR je razvio više financijskih instrumenata iz NPOO-ovih sredstava. Riječ je o povoljnijim kreditima, subvencijama kamata, jamstvima i razvoju tržišta rizičnoga kapitala. Za male i srednje poduzetnike koji ulažu na slabije razvijena područja ili pripadaju skupini mladih poduzetnika, početnika, poduzetnica ili ulažu u istraživanje i razvoj imamo poseban program koji omogućuje kreditiranje uz kamatne stope od 0,4 ili 0,8 posto. Ti krediti imaju manje zahtjeve za kolaterale jer je kolateral u pravilu stroj, oprema, objekt koji se kupuje ili gradi iz kredita. U okviru NPOO-a razmišljali smo i o drugim subjektima koji nisu u tim posebnim ciljnim skupinama. Za njihove potrebe razvijen je instrument subvencije kamatnih stopa koja može iznositi od 50 do 75 posto. Svi projekti koji se financiraju novcem NPOO-a moraju zadovoljavati načelo nečinjenja bitne štete okolišu jer pitanje klimatske i okolišne održivosti sve više postaje pitanje dugoročne konkurentnosti domaćega gospodarstva.
Pripremate li neke nove zanimljive programe?
– Da, u pripremi imamo još tri nova financijska instrumenta koja će također imati kombinaciju kredita i nepovratnih sredstava u obliku kapitalnog rabata. Riječ je o kreditima namijenjenima financiranju održivog turizma, osuvremenjenju proizvodnje i kreditima za energetsku učinkovitost poduzetnika. Kredite za održivi turizam i osuvremenjenje proizvodnje HBOR će provoditi izravno i očekujemo da će postati operativni tijekom četvrtog tromjesečja. Financijski instrument za energetsku učinkovitost poduzetnika provodit će se putem poslovnih banaka i zahtjeva provedbu javne nabave, stoga očekujemo da će postati operativan najkasnije početkom sljedeće godine. U sklopu tih triju instrumenata i Urbanoga razvojnog fonda privatnim i javnim subjektima bit će na raspolaganju više od 650 milijuna eura povoljnih kreditnih sredstava.
Početkom godine HBOR je završio i postupak dobivanja akreditacije Europske komisije te tako dobio ovlasti za izravno upravljanje sredstvima EU-a.
– HBOR je sada ravnopravan partner za dijalog s Europskom komisijom (EK), više ne treba posrednika za kreiranje kreditnih linija ili drugih oblika financijskih instrumenata. Tu akreditaciju ima samo nekoliko razvojnih banaka u EU-u. Postupak procjenjivanja trajao je nekoliko godina jer smo prije formalne procjene proveli i probnu. To je bila odlična HBOR-ova odluka. Naime, otkako smo započeli postupak prije četiri godine, dogodile su se veće promjene te se EU intenzivno opredijelio za poticanje projekata u digitalnom i zelenom ili korištenju nekih inovativnih suvremenih tehnologija. Odgovor na koji način to realizirati leži upravo u platformama kao što su nacionalne razvojne banke. Europska komisija smišlja posebne financijske instrumente za poticanje te vrste projekata, a onda to u nacionalna gospodarstva najčešće ugrađuju nacionalne razvojne banke. Mi od njih preuzimamo financijske instrumente: posebne financijske sheme koje su ili vrlo široko postavljene ili iznimno administrativne. Nacionalna razvojna banka pregovara onda s njima kako će ih ugraditi u nacionalno gospodarstvo jer nije isto je li riječ o hrvatskom, njemačkom ili bugarskom gospodarstvu. Nemoguće je samo kopirati neku odluku. HBOR sada može izravno pregovarati i prilagođavati financijske instrumente potrebama hrvatskoga gospodarstva.
Sadržaj nastao u suradnji s HBOR-om