Rezultati poslovanja u 2020. koje objavljujemo u publikaciji '1000 najvećih' uz ovotjedni broj Lidera donijeli su očekivano loše rezultate. U godini u kojoj se BDP šiban pandemijom strmoglavio za 8,4 posto, najveći su – prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja koje nam je proslijedila Fina – smanjili prihode za 7,1 posto. To je rekordan pad od 34 milijuna kuna.
Dosad je najveći pad zabilježen 2016. (od 6,6 posto), baš u godini u kojoj su se poduzetnici počeli oporavljati od recesije i naplaćivati sedam 'gladnih godina'. Paradoks tadašnjeg minusa u prihodima od 28 milijardi može se pripisati krizi koja je buknula zbog Agrokora pa kompanija te godine nije predala financijske izvještaje, zbog čega se Konzum i ostale velike Agrokorove tvrtke nisu našli na rang-listi, a tu je bio i Inin gubitak 15 posto prihoda.
'To big to fail'
Prošlogodišnji pad prihoda od 34 milijarde kuna nije u skladu s općim mišljenjem da su najveće žrtve pandemije (bili) mali poduzetnici. Tisuću najvećih zabilježilo je za trećinu veći pad od ostatka realnog sektora, koji je skliznuo 'samo' 5,3 posto u prihodima. Slično je s iskazanom dobiti, koja je u top 1000 smanjena za 39 posto, a u cijelome realnom sektoru za 34 posto. I pad izvoza i zaposlenosti veći je među najvećima nego u ostatku gospodarstva.
Istini za volju, veliki ipak imaju veće mogućnosti za preživljavanje, i ovdje zaista vrijedi izreka prema kojoj su velike tvrtke prevelike da bi propale. Najveći, naime, imaju više instrumenata za spas: lakše dobiju kredit, lakše postignu odgodu plaćanja, a tu su i rasprodaja (dijela) imovine ili poslovanja te potpora matičnih multinacionalki, za koje tek u punom smislu vrijedi da su to big to fail.
Tako je od 128 tvrtki koje su ispale s prošlogodišnje rang-liste 'samo' pet otišlo u stečaj, a ostale i dalje koliko-toliko normalno posluju. Treba priznati da je pomor među malim poduzetnicima prošle godine bio znatno veći iako su oni u cjelini poslovali manje loše od najvećih.
I potpore za plaće ušle u prihode
Rezultati poslovanja i velikih i ostatka gospodarstva bili bi još dramatičniji sa stvarnim prihodima ostvarenim od poslovanja. Naime, potpore za očuvanje radnih mjesta (do 4000 kuna mjesečno po zaposlenome) u financijskim su izvještajima iskazivane u prihodima. Lani je svim poduzetnicima isplaćeno oko osam milijardi kuna.
I ovako su čak 134 tvrtke od 1000 najvećih iskazale gubitak, a prethodnih godina u minusu ih je bilo stotinjak. Najveći gubitak iskazala je Fortenova grupa – od 1,3 milijuna kuna, što je 453 milijuna više nego prethodne godine. Kad se tomu dodaju gubici njezinih ostalih tvrtki, najveća je grupacija u Hrvatskoj prošle godine poslovala s minusom od gotovo 2,3 milijuna kuna.
Ipak, nije svima bilo baš tako loše. Lani je 38 tvrtki uspjelo prijeći iz gubitaša među one koje posluju pozitivno. Rast prihoda ostvarilo ih je 499, 459 uz to je pozitivno poslovalo, a njih 358 iskazalo je i rast dobiti.