Godine 2022. i 2023. obilježene su volatilnošću tržišta, ali ove godine vidimo stabilnije cjenovno okruženje. Ta nam stabilnost omogućuje da se usredotočimo na naše dugoročne ciljeve – ulaganje u održavanje domaće proizvodnje nafte i plina, osiguravanje dugoročne održivosti našeg rafinerijskog poslovanja modernizacijom Rafinerije nafte Rijeka, modernizaciju naših maloprodajnih mjesta i širenje gastronomskog koncepta Fresh Corner, kao i nastavak naše zelene tranzicije.
Osobno vjerujem da će INA ostati broj jedan u Hrvatskoj po prihodima i lider u investicijama u zelenu industrijsku tranziciju. Svoje tradicionalne poslovanje održavat ćemo koliko god bude potrebno, dok će prihod od tog poslovanja potaknuti naša ulaganja u obnovljivu energiju. U 2025. godini izdvojit ćemo 20 posto sredstava za kapitalna ulaganja u projekte vezane uz obnovljive izvore energije. U procesu smo transformacije Inine tradicionalne industrijske lokacije u Sisku u centar obnovljivih izvora energije, s već instaliranom solarnom elektranom te predviđenim postrojenjem za proizvodnju biometana. Također, u našem trenutnom fokusu su i dodatne solarne elektrane na našim raznim lokacijama, postrojenje za zeleni vodik u Rafineriji nafte Rijeka, kao i istraživanje potencijala geotermalne energije.
Upravljanje održivim razvojem u Ini se provodi na najvišoj upravljačkoj razini. U svoje svakodnevno poslovanje integriramo ekološke, društvene i ekonomske čimbenike, a sve s ciljem povećanja dugoročne vrijednosti za naše dionike. Putem poslovnih strategija transformiramo naše tradicionalno poslovanje temeljeno na fosilnim gorivima u održivi poslovni model s niskim udjelom ugljika.
Od svake vlade prije svega očekujemo stabilan i predvidljiv regulatorni okvir u industriji u kojoj se povrat ulaganja ne mjeri godinama nego desetljećima. Također se nadamo da u budućnosti neće biti potrebne državne intervencije u aktivnosti koje bi trebale biti uređene tržišnim mehanizmom.
Pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura, posebice u dijelu ishođenja raznih dozvola potrebnih za realizaciju različitih projekata, pozdravio bi cijeli energetski sektor. Primjerice, u Hrvatskoj je potrebno i do pet godina da se od otkrića plina dođe do proizvodnje, dok je u Kanadi to manje od godinu dana. I proizvodnja plina i naši zeleni projekti mogli bi se ubrzati kada bi procedure za izdavanje potrebnih dozvola bile brže.
Govoreći o ubrzanju zelene tranzicije, kako bi se potaknula zelena ulaganja u Hrvatskoj njihova izloženost različitim fiskalnim i parafiskalnim nametima mogla bi se ograničiti. Za kraj, što se tiče naše tradicionalne djelatnosti, već dugi niz godina znamo da na području Zalata-Dravica postoji značajna količina plina. Konačna odluka Vlada o pokretanju proizvodnje (eksploatacije) ne bi bila samo pozitivna za Inu, već bi doprinijela sigurnosti opskrbe Hrvatske.