Veliki teretni brod koji plovi duž norveške obale je uobičajen prizor, no ono što je nesvakidašnje je to što brod plovi bez kapetana i posade. Iako to možda zvuči kao scena iz horor filma, zapravo se radi o budućnosti transporta.
Prošlog tjedna je najavljeno partnerstvo između Kongsberg Gruppen, norveške pomorsko-tehnološke tvrtke i tvrtke Yara, proizvođača gnojiva. Partnerstvom je dogovorena izgradnja prvog svjetskog potpuno autonomnog teretnog broda, prenosi Bloomberg.
Putovanja s posadom će započeti tijekom 2018., a do 2020. brod Yara Birkeland će isploviti samostalno. Ovo je prekretnica koja će transformirati jednu od najstarijih svjetskih industrija, te učiniti brodarstvo sigurnijim, bržim i čišćim nego ikad prije.
>>>4. industrijska revolucija: Superračunalo Watson dobilo posao u tvornici
Komercijalni razlozi za izgradnju autonomnih brodova odavno su jasni. Američka obalna straža procijenila je da 96 posto svih pomorskih nezgoda uzrokuje ljudska pogreška. Nedavni val piratstva je podsjetnik da su posade ranjivi ciljevi međunarodnih kriminalaca. Uz to, industrija je suočena s kroničnim nedostatkom kvalificiranih radnika koji žele raditi na moru.
Po procjeni jednog konzultanta, mornari uzrokuju 44 posto troškova broda, što se ne odnosi samo na plaće, već i na smještaj za posadu, klimatizacijske jedinice i druge sadržaje koji zauzimaju dragocjeni prostor koji bi se inače mogao koristiti za teret.
Na početku smo tehnološke revolucije koja će iz temelja promijeniti način na koji surađujemo jedni s drugima, naše radno okruženje, poduzeća, upravljanje javnim i privatnim sektorom. Po opsegu i složenosti, transformacija će biti bez presedana. Jedna od ključnih pretpostavki je potreba za složenim ekosustavom organizacija, od poduzeća do regulatora, civilnog društva i institucija. Više o tome kako se aktivno uključiti u ovu revoluciju saznajte na Liderovom Business Forumu: 4. industrijska revolucija koji se 29. svibnja održava u Hrvatskom državnom arhivu.
Velik problem je i to što brodovi uzrokuju 2.5 posto globalne emisije stakleničkih plinova.
Najveći napredak po pitanju proizvodnje autonomnih brodova postigao je do sada Rolls-Royce Holdings, koji je 2014. u virtualnoj stvarnosti napravio prototip autonomnog broda. Prema podacima kompanije, brod će biti 5 posto lakši i trošiti 15 posto manje goriva u odnosu na brodove s posadom.
>>>Tko će voditi 4. industrijsku revoluciju
Ti potezi loše su odjeknuli u pomorskom svijetu, pa su tako iz pomorskog sindikata izjavili kako tehnologija ne može zamijeniti iskusne jedriličare, a treba uzeti i u obzir da Međunarodna pomorska organizacija, agencija UN-a za nadgledanje utovara, zabranjuje operacije bez posade. Ipak, ono što se prije tri godine činilo nemogućim izgleda da postaje stvarnost. Većina senzorskih tehnologija za autonomne brodove dostupna je na tržištu, a ključni alati za izbjegavanje sudara postoje još od ranih devedesetih.
Yara Birkeland je skroman, ali važan korak naprijed. Iako brodom pilot može upravljati daljinski, također će biti moguće krstarenje korištenjem niza senzora, kamera i navigacijskih alata, sve pod vodstvom sofisticiranih algoritama.
Na obali će se kroz operativno središte moći pratiti napredak.
Brod će na svom prvom putovanju prevoziti gnojivo od tvornice Yara do luka udaljenih oko 16 milja, što će zamijeniti 40 tisuća pošiljki godišnje koje su ranije prevozili dizelski kamioni. Takva putovanja mogla bi postati rutinska, a Norveška je odredila vode oko grada Trondheima kao poligon za autonomne brodove svih vrsta. Ranije ove godine, iz Rolls-Roycea su objavili da očekuju autonomne kontejnerske brodove u međunarodnim vodama u roku od 10 do 15 godina.
>>>4. industrijska revolucija: Treba li uvesti porez na robote?
Postoje i grupe koje rade na tome da taj rok bude što prije, jedna organizacija iz Velike Britanije planira u pogon pustiti solarni autonomni istraživački brod do 2019., a Lloyd Register, grupacija za klasifikaciju brodova, već je izdala smjernice za operacije bez posade.
Sve to potencijalno može imati ogromne prednosti za brodarstvo. Ogromne količine podataka iz brodova u stvarnom vremenu će omogućiti vlasnicima flota da optimiziraju svoje rute na temelju čimbenika kao što su rasporedi održavanja, vremenski obrasci, cijena goriva i tereta.
