Putnički promet u europskim zračnim lukama porastao je 2017. najsnažnijim tempom u 13 godina a Hrvatska je među zemljama Europske unije s najvišim, dvoznamenkastim stopama rasta, pokazuje izvješće udruženja ACI Europe.
Putnički promet u Europi porastao je prošle godine 8,5 posto, objavilo je u utorak u godišnjem izvješću udruženje zračnih luka ACI Europe.
>>> Luetić najavio dvoznamenkaste poraste u Zračnoj luci Dubrovnik
"Godina 2017. najbolja je godina za europske zračne luke od 2004., kada je zračni promet katapultirao pristup 10 zemalja Europskoj uniji, najveće pojedinačno proširenje u povijesti bloka", konstatira glavni direktor udruženja Olivier Jankovec.
"Paralela je prilično impresivna kada se uzme u obzir da aktualna klima uključuje Brexit i neizvjesnost koja ga prati", dodaje on.
Izvješće obuhvaća 252 europske zračne luke a prema podacima na internetskoj stranici udruženja, među njihovim su redovnim članovima zračne luke u Dubrovniku, Puli, Rijeci, Splitu, Supetru, Zadru i Zagrebu.
Najviše je prema podacima ACI Europe porastao putnički promet u zračnim lukama skupine europskih zemalja koje nisu članice Europske unije, za 11,4 posto. Tako je promet u zračnim lukama u Gruziji, Ukrajini, Moldovi i na Islandu u prosjeku rastao više od 20 posto.
>>> Air France najavio ljetnu liniju Pariz – Dubrovnik
U zračnim lukama u EU putnički je promet prošle godine porastao 7,7 posto, a posebno su se izdvajale luke na istoku i jugu Unije, primjećuju u udruženju, izdvajajući dvoznamenkaste stope rasta prometa u zračnim lukama u Hrvatskoj, Sloveniji, Latviji, Estoniji, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Cipru, Malti i Portugalu.
"To odražava obrazac nadoknađivanja zaostatka s obzirom na manju sklonost letenju u većini tih zemalja u usporedbi s onima na zapadu i sjeveru EU-a, kao i dinamičnija gospodarstva", navodi se u izvješću.
Među zračnim lukama koje su od 2012. godine zabilježile posebno impresivan skok broja putnika, ACI Europe izdvaja, među ostalima, i zračnu luku u Splitu, u kojoj je broj putnika gotovo udvostručen. Najveći je skok putničkog prometa u promatranom razdoblju bilježio islandski Keflavik, u kojem je broj putnika gotovo učetverostručen.
Među velikim zračnim lukama najveći je promet u 2017. bilježio londonski Heathrow, s ukupno 78 milijuna putnika, tri posto više nego u godini ranije.
>>> Čelnik IATA-e upozorava na prevelike troškove širenja zračnih luka
Na drugom je mjestu pariški Charles de Gaulle sa 69,5 milijuna putnika, 5,4 posto više nego u prethodnoj godini. Treći je Amsterdam Schiphol sa 68,5 milijuna putnika, 7,7 posto više nego u 2016. Četvrti je Frankfurt sa 64,5 milijuna oputnika, 6,1 posto više nego u 2016. Na petom je mjestu Istanbul-Ataturk sa 63,9 milijuna putnika, 5,9 posto više nego u godini ranije.
U udruženju napominju kako je u 2017. godini možda dosegnut vrhunac. "Iako očekujemo nastavak rasta u idućim mjesecima, on će zasigurno biti sporiji", istaknuo je priopćenju čelnik udruženja Olivier Jankovec.
U ACI Europeu tako navode da je rast usporio krajem prošle godine, na pet posto u prosincu, zbog stečaja Air Berlina i Monarcha i odluke Ryanaira da zakoči rast kako bi riješio problem rasporeda radnog vremena pilota.
>>> Sindikat pilota: Croatia Airlines tone, uskoro neće imati tko letjeti i održavati avione
Prognoze za europska gospodarstva dobre su ali su prijevoznici pod pritiskom zbog viših cijena nafta i konsolidacija u sektoru, što upućuje na zaključak da bi i zračne luke ove godine mogle biti pod pritiskom, tumači Jankovec.
"Dodajte tome brzo približavanje roka Brexita i nije teško zaključiti zašto zračne luke u Europi mogu očekivati višu temeperaturu, budući da prijevoznici postaju još izbirljiviji pri odlučivanju o lokacijama postojećih kapaciteta i otvaranju novih ruta", zaključuje on.