Jedno od tijela koje bi se u valu velikog pripajanja trebalo naći pod krovom Ministarstva unutarnjih poslova je i Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost. Međutim, taj spoj mogao bi donijeti reperkusije iz regulatornih krugova EU.
Zavod je nastao 2010. godine spajanjem Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost i Državnog zavoda za zaštitu od zračenja. To je ujedno u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske EU bilo i jedno od mjerila jačanja administrativnih kapaciteta za preuzimanje i primjenu europske regulative na području radiološke i nuklearne sigurnosti.
Od 102 članka koliko ih sadrži Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, čak 78 je preuzeto iz EU direktiva, a za provođenje tih uredbi nadležan je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.
- Temeljem Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM - jedan od osnivačkih ugovora EU), o svakoj namjeravanoj izmjeni zakonodavstva i nadležnog tijela države članice na području radiološke i nuklearne sigurnosti, ta država članica o tome treba zatražiti mišljenje i dobiti suglasnost Europske komisije – objašnjava Saša Medaković, ravnatelj ovog Zavoda.
Napominje kako je nadležno tijelo za radiološku i nuklearnu sigurnost definirano u nekoliko EU direktiva kao neovisno i samostalno te funkcionalno odvojeno od drugog tijela ili organizacije koja se bavi promicanjem ili primjenom djelatnosti ili aktivnosti iz područja radiološke i nuklearne sigurnosti.
>>>NE Krško: Slovenija i Hrvatska dogovorile polazišta za odlaganje nuklearnog otpada
Republika Hrvatska je i država članica Međunarodne agencije za atomsku energiju koja u svojim sigurnosnim standardima daje preporuke vezano uz primjenu najviših standarda sigurnosti pri korištenju izvora ionizirajućeg zračenja i nuklearne energije odnosno njezine primjene u miroljubive svrhe. Tako je jedna od preporuka Integrated Regulatory Review Service (IRRS) misije u Hrvatskoj iz 2015. godine, koju je zaključkom prihvatila Vlada.
Sve o kratkim spojevima koji nastaju pripajanjem agencija ministarstvima pročitajte u novom broju tiskanog ili digitalnog Lidera.
Sredinom prošle godine donesena je i Strategija radiološke i nuklearne sigurnosti za razdoblje 2017.-2025. godine . A u toj Strategiji, između ostaloga, piše kako regulatorno tijelo treba imati odgovarajuće pravne ovlasti, tehničke i upravljačke kompetencije, te ljudske potencijale i financijska sredstva za ispunjavanje svojih nadležnosti te kako mora biti nezavisno u odnosu na nositelja odobrenja ili bilo koje drugo tijelo, kako ne bi došlo do neodgovarajućeg pritiska zainteresiranih stranaka.
>>>U nekim školama i vrtićima u Puli te Istarskoj županiji izmjerene više vrijednosti plina radona
- Republika Hrvatska ima potpuno funkcionalno neovisno i samostalno nadležno tijelo za radiološku i nuklearnu sigurnost u skladu međunarodnim standardima i europskom pravnom stečevinom. Na temelju Zaključka Vlade RH o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima iz kolovoza ove godine, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost trebao bi se pripojiti Ministarstvu unutranjih poslova do 1. siječnja 2019. godine. Hoće li, i na koji način MUP uspjeti zadovoljiti sve zahtjeve o neovisnosti regulatornog tijela za područje radiološke i nuklearne sigurnosti je pitanje za MUP. Ono što je neupitno jest da će Europska komisija pokrenuti postupak o prekršaju europskog prava protiv Hrvatske ukoliko se ne osigura neovisnost regulatornog tijela sukladno zahtjevu direktiva - upozorava ravnatelj Medaković.