Ana Barjašić: Najbolji novac za startupove dolazi od klijenata, a ne od investitora

Projektima poslovnih anđela i investiranja počela sam se baviti tijekom doktorskog studija u Beču s obzirom na to da sam imala iskustvo u komunikaciji i ‘eventima‘ te sam radila i s Austrian Angel Investors Associationom. Slijedom toga stigla je ponuda iz Bruxellessa za rad s European Business Angel Networkom (EBAN) i Europskom komisijom na projektima edukacije poduzetnika i investitora zbog mnogih međunarodnih kontakata s investitorima i sličnim institucijama koje sam ostvarila tijekom rada na projektu ‘Business Angel Week‘. Nekoliko godina radim na mnogim projektima diljem Europe, pri čemu ih je mnogo u Portugalu odnosno Lisabonu, koji je novo europsko poduzetničko odredište koje često uspoređuju sa San Franciscom i Silicijskom dolinom. U međuvremenu sam se i sama uključila u nekoliko startup-projekata koji imaju veze s novim tehnologijama.

Poslovni anđeli

Budući da Hrvatska nije bila aktivna na međunarodnoj sceni poslovnih anđela, bilo mi je važno uključiti CRANE, hrvatsku mrežu poslovnih anđela, u EBAN, koji je europska platforma za sadržaj i kontakte za poslovne anđele. Hrvatska sad ima predstavnika na europskoj razini, ali nažalost službeno je jedna od najlošijih u Europi prema broju investicija i potpori poduzetnicima – hrvatski poslovni anđeli na godinu ulože samo milijun eura u hrvatske startupove.

Često mi se javljaju poduzetnici iz Hrvatske tražeći savjet ili kontakt koji bi im pomogao u razvoju projekta. Problem je u tome što većina njih koji traže investiciju, ne samo u Hrvatskoj, nema fundamentalno znanje i razumijevanje o tome što zapravo traži i kako to predstaviti investitoru. Danas je moderno imati startup, ali čini se da se mnogi poduzetnici više oslanjaju na investicije, koje im u mnogim slučajevima čak i ne trebaju ili im trebaju mnogo manje, nego što se usredotočuju na potencijalne klijente i ostale faktore koji će im pomoći u razvoju i profitabilnosti posla. Najbolji novac za startupove dolazi od klijenata, a ne od investitora. Stoga je u Hrvatskoj nužno educirati poduzetnike i investitore, ali i razne birokrate i političare, od kojih mnogi ni engleski ne govore dovoljno dobro, pa kako im onda objasniti što znači ‘startup‘, ‘scaleup‘ ili ‘spinoff‘? Ima mnogo samoprozvanih stručnjaka na tom području bez referencija u obliku rezultata i pokrića. Tržište startupova novi je trend u Europi, ali Hrvatska za novim trendovima uglavnom kasni ili za njih nema sluha. Ipak, ima nekoliko hvalevrijednih inicijativa i pojedinaca s kojima u Hrvatskoj rado surađujem.

Što može država

Država bi mogla s nekoliko vrlo jednostavnih i besplatnih inicijativa pridonijeti razvoju hrvatske investitorske i startup-scene. Europska komisija zemljama članicama EU besplatno pomaže na tom području formirajući panel neovisnih međunarodnih stručnjaka koji izlaze na teren i sastavljaju preporuke koje se poslije primjenjuju uz njihovu pomoć. Za takvu inicijativu treba poslati samo jednu službenu e-poruku i zatražiti intervenciju. S druge strane, koinvesticijski fondovi odnosno porezne olakšice mogli bi, kao i u ostatku svijeta, pozitivno utjecati na (buduće) startupove i investitore. Startupovi danas znatno pridonose tržištu rada i zapošljavanju mladih, a investiranje u njih donosi veću zaradu od investiranja u neki drugi oblik poslovanja. Razvoj se postiže obrazovanjem i na posljetku promjenom mentaliteta, ali takvo što ne ide nasilu. Današnji svijet sadržajem mijenja mnoge navike: postalo je sasvim normalno mijenjati prebivalište, upoznavati druge zemlje, jezike i običaje, što je i znatno lakše nego prije, pogotovo kad je riječ o obrazovanju ili poslu. Stoga Hrvatska treba nastojati redovito održavati kontakt sa svojim građanima u inozemstvu koji mogu novim kontaktima, znanjem i iskustvom pomoći hrvatskim poduzetnicima i investitorima.