Argentina razmišlja o tome da zatraži pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi ojačala gospodarska rast i izbjegla krize kakve su ju potresale u prošlosti, poručio je argentinski predsjednik.
U obraćanju javnosti Mauricio Macri kazao je u utorak: "Prije nekoliko sam minuta razgovarao s direktoricom MMF-a Christine Lagarde i ona je potvrdila da ćemo početi raditi na sporazumu".
"To će nam omogućiti da ojačamo naš program rasta i razvoja jer će nam pružiti veću podršku kako bismo se suočili s novim globalnim scenarijem i izbjegli krize kakve smo imali u prošlosti", kazao je argentinski predsjednik.
>>>Grabar-Kitarović: Želim da Hrvatska iskoristi otvaranje argentinske ekonomije
Argentina trpi zbog visokih cijena nafte i očekivanja rasta ključnih kamatnih stopa u SAD-u u idućim mjesecima, pojasnio je Macri.
Vlada je počela provoditi tržišno usmjerene reforme kojima predsjednik Macri nastoji suzbiti višegodišnji protekcionizam i veliku državnu potrošnju iz razdoblja njegove prethodnice Cristine Fernandez de Kirchner.
Inflacija – kroničan problem Argentine – lani je iznosila 25 posto. U regiji Južne Amerike viša je samo u Venezueli. Za ovu godinu središnja je banka zacrtala inflaciju od 15 posto.
Prošlog tjedna, u jeku najnovijih previranja, podigli su ključne kamatne stope s 33,25 posto na čak 40 posto - u osam dana podigli su ih u čak tri navrata kako bi poduprli tečaj pezosa koji oštro pada, piše BBC.
Pezos je u prošloj godini oslabio gotovo 25 posto paralelno provedbi pro-tržišnih reformi predsjednika Macrija.
>>>Lagarde: Eurozoni treba ‘fond za crne dane’
Opisujući Argentinu kao "vrijednog člana" MMF-a, čelnica MMF-a je izjavila: "Inicirana je raspravao o tome što možemo zajedno učiniti kako bismo ojačali argentinsko gospodarstvo i bit će pokrenuta uskoro".
Razgovori će se održati 17 godina nakon što je Argentina završila u bankrotu i 12 godina nakon što je prekinula veze s MMF-om. Dug Argentine bio je dosegnuo 80 milijardi dolara i bio je najveći u povijesti.
Premda su lokalni mediji i Bloombeng izvijestili da Argentina razmišlja o traženju 30 milijardi dolara zajma, iz vlade su odbili komentirati medijske napise.
Mnogi još uvijek smatraju da su upravo MMF-ovi zahtjevi za štednjom doveli do mjera koje su prouzročile financijski i gospodarski kolaps zemlje u 2001. do 2002., gurnuvši milijune Argentinaca iz srednjeg sloja u siromaštvo.
>>>MMF je OK sa stvaranjem Europskog monetarnog fonda – Lagarde
Argentina u konačnici nije bila u stanju otplatiti dugove. A premda je njezin zadnji kredit kod MMF-a otplaćen 2006. godine ta latinoamerička zemlja prekinula je veze s međunarodnim zajmodavcem sa sjedištem u Washingtonu.