Aktualno
StoryEditor

Arthur Vašarević (Schneider Electric): Energetska tranzicija ostaje ključni trend i u 2024.

19. Prosinac 2023.
Arthur Vašarević, generalni direktor Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu
Na raspolaganju su nam tehnologije koje mogu smanjiti emisije ugljika za čak 70 posto

Učinkovito upravljanje potrošnjom energije i u ovoj je godini ostala iznimno važna tema za razne poslovne sektore i industrije bez obzira jesu li im glavni kriteriji u odlučivanju otpornost na tržišne poremećaje, uštede ili dekarbonizacija poslovanja. Rješenja koja će digitalizirati i automatizirati poslovanje te unaprijediti energetsku učinkovitost na tržištu postoje, a prilike i očekivane trendove u nadolazećoj godini prenio je Arthur Vašarević, generalni direktor Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu.

Godinu na izmaku obilježila je iznimno velika primjena umjetne inteligencije u svakodnevnom životu. Odnosi li se to i na sektor kojim se bavi Schneider Electric?

Podaci kažu da je generativna umjetna inteligencija (artificial intelligence - AI) dosegla 100 milijuna korisnika u samo dva mjeseca dok je, za usporedbu, internetskom servisu world wide web za to trebalo sedam godina. A procjene Schneider Electrica istovremeno pokazuju da AI danas troši 4,3 gigavata električne energije dok će za samo pet godina ta potrošnja doseći gotovo 20 gigavata. Tako da je tema energetske učinkovitosti iznimno važna i za tu industriju.

Naravno da AI ima veliki utjecaj na naše poslovanje. Bez obzira radi li se o tome kako Schneider Electric koristi prednosti AI-ja u razvoju svojih rješenja ili kako naša rješenja koriste AI u ostvarivanju većih prednosti za poslovanje naših korisnika. Godišnje oko pet posto prihoda ulažemo u istraživanje i razvoj, a dio se svakako odnosi i na AI. Imamo i interni AI Hub koji razvija AI aplikacije u područjima elektrifikacije, automatizacije i dekarbonizacije, kao što su aplikacije za upravljanje mikro-mrežama i pametnim punionicama za električna vozila, te ostale interne alate.

Tema o kojoj ne prestajemo pričati je i e-mobilnost, ali taj trend nikako da doživi svoje veliko ubrzanje. Koje su prepreke za to?

Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo na cestama pratiti primjenu tog trenda. Cestovni promet odgovoran je za oko 24 posto emisija ugljika i moramo uložiti maksimalne napore kako bi smanjili taj postotak. U e-mobilnosti iznimno su važne e-punionice. Naime, pretpostavlja se da će u zgradama diljem svijeta do 2030. biti 55 milijuna novih punionica i trošit će 525 TWh električne energije godišnje. To je okvirna godišnja potrošnja struje u cijeloj Njemačkoj.

Samim time zgrade također postaju ključna tema jer privatne i komercijalne zgrade sada postaju dosadašnje crpke pored prometnica. Stoga vlasnici zgrada moraju ozbiljno promišljati o energetskoj učinkovitosti kako bi ispunili očekivanja korisnika i ispravno upravljali potrošnjom.

Zgrade u Europi su već same po sebi energetski neučinkovite, a otvara im se sada i tema e-punionica. Mogu li naše zgrade podnijeti taj pritisak?

U pravu ste, velika su očekivanja. Procjene kažu da će oko 80 posto današnjih zgrada biti i dalje tu sve do 2050. godine. No, diljem Unije postoje prilike za energetsku obnovu zgrada, uz intenziviranu integraciju obnovljivih izvora energije. Značajan pomak naprijed donijela nam je sprega IoT interneta stvari i digitalnih rješenja svojim doprinosom ka boljoj energetskoj učinkovitosti, ali i održivost. Sustavi praćenja i upravljanja energetskim resursima omogućavaju laku identifikaciju najvećih potrošača energije (obično 40% otpada na HVAC-grijanje, hlađenje, ventilaciju). Prikupljanje podataka iz sustava, te analiza potrošnje omogućavaju bolje upravljanje, te u konačnici zadovoljne korisnike.

Prednosti poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama nisu samo uštede energije i smanjenje emisija ugljika već se radi i o smanjuju računa za električnu energiju te poboljšanju unutarnje kvalitete zraka. Ljudi prosječno gotovo 90 posto svog vremena provode u zatvorenim prostorima, pa kvaliteta tih uvjeta može ozbiljno utjecati na njihovo zdravlje.

image

Obnova postojećih zgrada treba se zasnivati na digitalnim rješenja za veću energetsku učinkovitost

foto

Što to konkretno znači – kako bi se zgrade trebale digitalno transformirati kada je riječ o upravljanju energijom?

Koraci su vrlo jasni, a odnose se na bilo koji sektor ili industriju kada je riječ o postizanju ciljeva energetske učinkovitosti. Prvi korak je mjerenje. Naši stručnjaci i partneri su na raspolaganju organizacijama koje želi napraviti takve procjene stanja. Zatim će zajedno odlučiti o daljnjim koracima i hoće li ići u manje, srednje ili veće promjene, koje su nužne investicije i naravno koji je očekivani povrat ulaganja.

Organizacije pri tome trebaju razmišljati i o ESG smjernicama. Njihovi zaposlenici, osviješteni korisnici, investitori i šire društvo prate koje oni korake poduzimaju kako bi zajedno došli do održivije budućnosti, a tema digitalizacije, automatizacije i postizanja energetske učinkovitosti svakako su neki od iznimno važnih segmenata na tom putu.

Energetska kriza ostala je na žalost trend i ove godine. Ostaje li i u 2024. ili koji su po vama ključni trendovi koji će obilježiti nadolazeću godinu?

U Schneider Electricu definirali smo pet društveno-ekonomskih mega trendova koji su povezani s našim poslovanjem i daljnjim rastom, ali i razvojem i otpornošću svake države kao i cijelog svijeta. Energetska tranzicija je svakako jedan od njih. Tu je iznimno važno istaknuti procjene kako će udio električne energije u ukupnom miksu narasti na 50 posto do 2050. s trenutnih nešto više od 20 posto, pri čemu se izvori električne energije moraju ubrzano preusmjeravati na obnovljive izvore energije.

Također, moramo ostati uporni u borbi protiv klimatskih promjena. Naime, ne smijemo zaboraviti da su nam već sada na raspolaganju tehnologije koje mogu smanjiti emisije ugljika za čak 70 posto.  Uz ta dva, očekujemo pozitivan utjecaj daljnje digitalizacije i razvoja umjetne inteligencije, jačanja investicija kao i nove ravnoteže u svijetu s povratkom proizvodnje u matične države. Za nas kao kompaniju ključno je da ti mega trendovi podržavaju našu stratešku viziju stvaranja novih mogućnosti i podrške u digitalnoj transformaciji za nove i postojeće korisnike u četiri ciljana sektora - podatkovni centri i mreže, zgradarstvo, industrija te infrastruktura.

Koje su to točno brojke i rast koji spominjete, a vežu se uz Schneider Electric u svijetu i kod nas?

Volim istaknuti kako je Schneider Electric jedna od najvećih globalnih tech kompanija s industrijskim softverima. Izlistani smo na burzi i s 34 milijarde eura prihoda, mi smo kompanija na Fortune500 listi. Ove godine ponovo držimo prvo mjesto na Gartnerovoj Supply Chain listi, a zanimljivo je da je naš softver ili uređaj u svakoj četvrtoj zgradi na svijetu.

No, najponosniji smo na naših više od 150 000 zaposlenika na svijetu, među kojima je nas nešto više od stotinu u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini te jedinstven eko sustav s dugoročnim modelom partnerstva kojeg, između ostalog, čini globalna distributivna mreža s 6000 distributera i njihovih više od 120 tisuća prodajnih mjesta.

Zajedno smo na raspolaganju korisnicima zbog čega i u našoj regiji kontinuirano rastemo u poslovnim rezultatima. Primjerice, u svim Decathlonovim trgovinama u Hrvatskoj ove je godine integrirana oprema Schneider Electrica kako bi pratili potrošnju energije radi veće učinkovitosti i ispunjavanja ESG ciljeva tog globalnog lanca sportske opreme.

21. studeni 2024 21:01