Načini na koje radimo se svakodnevno mijenjaju. Digitalizacija, automatizacija, umjetna inteligencija i strojno učenje već sada polako eliminiraju mnoga radna mjesta koja uključuju automatizirane rutinske poslove koji zahtijevaju malo vještine.
Novo istraživanje koje je proveo World Economic Forum otkriva da će trend digitalizacije i automatiziranih poslova posebno biti izazovan za žene.
U prosjeku, žene se suočavaju s 11 postotnim rizikom od gubitka posla zbog automatizacije u usporedbi s 9 posto muških kolega.
World Economic Forum procjenjuje da će 26 milijuna ženskih radnih mjesta u 30 zemalja svijeta u sljedećih 20 godina biti izgubljeno na račun automatizacije i robotizacije. Također, istraživanje je pokazalo da ženski poslovi imaju 70 posto veću vjerojatnost automatizacije u budućnosti, što globalno utječe na čak 180 milijuna „ženskih“ poslova.
>>>Digitalizacija škola u godinu dana napredovala sa dvojke na četvorku
Žene starije od 40 godina koje rade kao službeno osoblje ili kao prodavači su izrazito izložene riziku. Gotovo 50 posto žena sa srednjoškolskim ili osnovnoškolskim obrazovanjem su u kategoriji velikog rizika od gubitka posla zbog automatizacije, naspram 40 posto muških kolega. Kod žena s fakultetskom diplomom taj postotak pada na samo jedan posto.
Žene su trenutno nedovoljno zastupljene u poslovnim sektorima koji su doživjeli rast zaposlenja proteklih godina, poput inženjerstva ili poslova vezanih uz informacijske i komunikacijske tehnologije. U sektoru tehnologija žene imaju 15 posto manje šanse da postanu menadžeri, a 19 posto više vjerojatnosti da će postati službenice koje obavljaju rutinske poslove, što ih svrstava u kategoriju velikog rizika.
Ove analize pokazuju pogoršavanje rodne nejednakosti na poslu, što dovodi i do manjih plaća za žene.
Ipak, postoje i neke svijetle točke ovog istraživanja. U razvijenim zemljama i gospodarstvima u nastajanju, a koja se suočavaju s brzim starenjem stanovništva veća je vjerojatnost potrebe za poslovima u sektorima kojima tradicionalno dominiraju žene, poput zdravstva i socijalnih usluga. Ta radna mjesta zahtijevaju kognitivne i interpersonalne vještine, pa su time i manje sklona automatizaciji.
>>>Otvorene prijave za L’Oreal – UNESCO stipendije "Za žene u znanosti"
Suočavanje sa starenjem stanovnika, s čim se suočava i Hrvatska zahtijevat će veću upotrebu umjetne inteligencije, robotike i drugih naprednih alata kako bi se popunio nedostatak ljudskog rada.
Što učiniti?
Prije svega, vlade država bi trebale donijeti politike koje potiču ravnopravnost spolova na radnom mjestu i osnažuju promjene u radnom okruženju.
Potrebno je pružiti ženama mogućnosti da steknu odgovarajuće vještine. Pozitivnih primjera već ima. U SAD-u primjerice, postoje programi za rano ulaganje u žene u STEM područjima, a Nizozemska provodi edukacije već zaposlenih radnica kako bi unaprijedile svoja znanja i vještine i time izbjegle moguće otkaze dolaskom novih tehnologija.
Također, zemlje mogu postaviti kvote i ciljeve zapošljavanja kao i promocijske kvote za napredak kao što je to učinila Norveška te uspostaviti programe mentorstva i osposobljavanja za promicanje žena na upravljačke pozicije.
>>>Muškarac u Hrvatskoj zaradi plaću i pol više od žene
Vlade imaju ulogu da kroz javna ulaganja u kapitalnu infrastrukturu osiguraju jednak pristup financiranju, kao što je to učinila Finska. Također, zemlje ili vlade mogu podržati radnike prilikom promjene radnog mjesta zbog automatizacije s raznim obukama koji će koristiti pojedincu, kao što to čine u Francuskoj.
U budućnosti će trebati i sustave socijalne zaštite prilagoditi novim oblicima rada. Kako bi se borile protiv pogoršanja dohodaka povezanih s brzim tehnološkim promjenama, neke zemlje bi mogle razmotriti i širenje mirovina bez doprinosa ili usvajanje inicijativa poput zajamčenog dohotka.