Poljski Azoty i austrijski Borealis su odustali od samostalne ponude za dokapitalizaciju kutinske Petrokemije, a na stolu su još ponude Ine, tri mirovinska fonda i PPD-a. Kako je jučer poručeno iz PPD-a, ova hrvatska plinska tvrtka koja ostvaruje 70 posto prihoda u inozemstvu, i dalje je zainteresirana za dokapitalizaciju Petrokemije, ali ne samostalno već u partnerstvu, bilo s još zainteresiranim ponuditeljima, bilo sa strateškim partnerima iz Poljske i Austrije koji su zasad odustali.
- Zainteresirani smo za dokapitalizaciju u nekom obliku konzorcija, nismo spremni samostalno dati odgovarajuću ponudu. Želimo da bude više igrača i da podijelimo rizik. Kao partneri su nam prihvatljivi svi, osim onih koji bi željeli zatvoriti proizvodnju, te smatramo da bi Azoty i Borealis bili dobri partneri jer nisu prisutni u regiji – poručili su jučer visoki izvori iz PPD-a.
>>>Tommy izabrao Franck za strateškog partnera, detalji u novom broju Lidera
Pod odgovarajućom ponudom država smatra bar 400 milijuna kuna. No, Petrokemija ima određene otvorene probleme koji investiciju čine nesigurnom. Radi se prvenstveno o okolišnim problemima, odnosno određenim dozvolama za rad koje istječu krajem ove godine, a da bi Petrokemija udovoljila novim europskim uvjetima zaštite okoliša, odnosno razine određenih tvari u otpadnim vodama i proizvodnji amonijaka u postrojenju, procjenjuje se da je potrebno uložiti oko 30 milijuna eura.
K tome, to ulaganje ne donosi poboljšanja u poslovanju, već samo udovoljava novim okolišnim standardima. Petrokemija je trenutno u komunikaciji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike ne bi li ishodila produljenje dozvola, no u svakom slučaju potreban je kapital da se poslovni proces unaprijedi na način za udovoljavanje novim okolišnim standardima.
U PPD-u procjenjuju da bi za planiranje, projektiranje i implementaciju ove investicije bilo potrebno oko tri godine, a ako se prethodno financijski unaprijedi poslovanje tvrtke moguće je dobiti i europska sredstva za te promjene.
>>>Za rekonstrukciju i opremanje BIOS-a osigurano 6 milijuna kuna
Osim toga, Petrokemija bi morala napraviti sanaciju odlagališta gipsa koji nastaje u proizvodnom procesu fosforne kiseline. Procjene su da bi, ovisno o primjenjivoj metodi, to moglo koštati između 17 i 50 milijuna eura, no taj bi se materijal barem mogao komercijalno iskoristiti i upotrijebiti kao građevni. To ulaganje bi, međutim, trebalo biti od Petrokemije, jer europska sredstva za takvu investiciju mogu dobiti samo jedinice lokalne samouprave ili država, zbog čega je otvoreno da odlagalište gipsa bude izdvojeno u posebnu tvrtku koja se neće privatizirati.
Treći otvoreni problem pri dokapitalizaciji Petrokemije su subvencije, odnosno prijašnja dokapitalizacija i HBOR-ovi krediti s državnim jamstvima. Iako je jasno da Europskoj komisiji odgovara privatizacija Petrokemije, još nije do kraja jasno hoće li se prethodna dokapitalizacija i HBOR-ovi krediti naknadno pojaviti kao problem.
>>>G. Marić: Dokapitalizacija Đure Đakovića nije uspjela zbog ‘čudnih’ postupaka Uprave
- Naš interes je održati Petrokemiju kao proizvođača, što znači kao potrošača plina, te povećati proizvodnju. Mislimo da bi bilo korisno i mijenjati tarife u transportu plina po uzoru na tarife u distribuciji, kako bi veliki industrijski potrošači dobili nešto niže cijene. I država ima interes u održavanju Petrokemije, izravno država godišnje dobije minimalno 200 milijuna kuna od te tvrtke, a tu su još i neizravni utjecaji na druga poduzeća, poput HŽ Carga i Plinacroa. Primjerice, kad bi Petrokemija stala, Plinacro bi povećanjem cijene morao nadoknaditi od potrošača transportni gubitak od 100 milijuna kuna. A ako bi Petrokemija propala, procjene su da bi se troškovi dekomisije i otpremnina popeli do 3 milijarde kuna – tvrde u PPD-u.
Kako će se okončati ova dokapitalizacija, trebalo bi postati poznato dovoljno brzo. Državna strana ne žuri, a pravni okvir natječaja je dovoljno širok da može prihvatiti i opcije konzorcijske dokapitalizacije za kakvu je zainteresiran PPD.