Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, prije nekoliko tjedana vratio se iz Kine gdje je ostvarena suradnja sa Sveučilištem iz Pekinga zaduženim za kineski svemirski program. Zahvaljujući tom putovanju dvadesetak studenata iz Kine dolazi na studij u Hrvatsku.
– Uspjeli smo potpisati ugovor o suradnji sa četiri sveučilišta u Pekingu, od kojih su dva među najboljima u Kini. Jedno od njih zaduženo je za potporu dijelu kineskog svemirskog programa, dakle tu govorimo o institucijama koje su vrhunske. Dogovorili smo da 20-ak studenata iz Kine dođe u Hrvatsku na određene semestre – kazao je Balković te priznao da je u Kinu otišao sa strahom od zatvorenosti njihovih institucijama, no ugodno se iznenadio.
– Algebra ima priliku zato što su nas i u Hrvatskoj prepoznali kao stručnjake s dobrim, progresivnim i modernim studijima u uskom području. Već 20 godina nastojimo izgraditi digitalno područje. I kada u Kini možete pokazati da je tim znanstvenika na prvom europskom Big Data Hackathonu u Bruxellesu osvojio prvo mjesto u konkurenciji 22 nacionalna tima, a s druge strane da nas je Microsoft prepoznao kao najboljeg globalnog partnera, pa pokažete kakve studije i kolegije imate – ljudi vide da je to nešto progresivno, tumači dekan Algebre te opisuje kako je naše visoko učilište pobudilo interes Kineza.
- I koliko god sam ulazio u te razgovore sa strahopoštovanjem, među ostalim i zato što svako to Sveleučilište ima kampus po kojem hodate dva kilometra u jednom, pa još dva u drugom smjeru, po dvadesetak tisuća studenata i nevjerojatnu opremu, pogledali su sa zanimanjem sve programe koje nudimo. Zaključak je bio – ljudi, to ste sjajno napravili i imamo studente koje bismo u to uključili. Za sada smo dogovorili da 20-ak studenata dolazi na jedan semestar s izabranim kolegijima, ali nadam se da ćemo u budućnosti privlačiti i više njih koji će dolaziti na diplomske studije na engleskom. Morate pokazati da ste dobri u nečemu i to potkrijepiti rezultatima, kaže Balković.
Target: Privlačnost studija
To su veliki koraci za Algebru, ali tek maleni iskorak za Hrvatsku, pogotovo ako se uzme u obzir da Njemačka na studentima iz Azije zarađuje milijarde. Usporedbe radi, u Hrvatsku na cijeli studij godišnje dođe manje od 200 stranih studenata, ne uključujući Erasmus razmjenu. Ipak, ne treba zaboraviti reći kako put do uspjeha kakav je ostvarila Njemačka počinje trnovito. Treba se probiti na stranom tržištu, a to nikad nije lako. Algebra je to najbolje osjetila kada je počela s pripremnom fazom u pokušaju da se pozicionira na studentskoj karti svijeta.
– Kao visoko učilište ponudu smo morali prilagoditi stranom tržištu, neke smo svoje studije preveli i još ih prevodimo na engleski jezik. Najprije smo to napravili s diplomskim studijima zato što je praksa pokazala da će se netko tko je malo dulje u visokom obrazovanju prije odlučiti studirati u inozemstvu – ispričao je Balković te dodao kako su nastavnike educirali da što kvalitetnije drže nastavu na engleskom te preveli nastavne materijale.
>>> Državni damping na tržištu rada
Kada su sve to obavili, uvidjeli su da su tek na početku jer se trebalo pozicionirati na kartu svijeta, no odlični obrazovni rezultati u Hrvatskoj tome su im itekako pomogli.
– Nakon što nas je Microsoft prepoznao 2014. kao najbolju globalnu obrazovnu organizaciju i partnera, postali smo prepoznatljivi, a zadovoljavanjem uvjeta nizozemsko-flamanske agencije NVAO, dodatno je potvrđena naša prepoznatljivost. U Indoneziji, gdje je bio jak nizozemski utjecaj, priznanje agencije NVAO mnogo nam je značilo – dodao je Balković.
Na stranom tržištu najbolje prolaze kratki programi
[caption id="attachment_309498" align="alignright" width="400"]
Foto: Dražen Lapić[/caption]
– Imamo tri ponude. Na stranom tržištu najlakše je ponuditi ljetne i zimske škole, znači neki kratki program od nekoliko tjedana u sklopu kojeg netko dođe u Hrvatsku, primjerice studenti iz Indije, upoznaju zemlju, njeno poticajno okružje te indirektno među kolegama promiču mogućnost studiranja.
Balković objašnjava kako je Algebra u tome sve uspješnija, dobiva studente s raznih strana svijeta. On smatra da je to prvi korak koji sve ustanove mogu napraviti jer je olakotna okolnost što ne moraju imati cijeli studij na engleskom jeziku.
>>> Ministarstvo turizma: 2,2 milijuna kuna za sufinanciranje učenika i studenata
Drugo bi bilo program studentske razmjene što što već jako dugo funkcionira u Hrvatskoj, najčešće u vidu Erasmusa. No, treće i dalje ostaje najteže.
- Najteže je privući studente u Hrvatsku da dođu na cijeli studij. Na tome intenzivno radimo. To ne ide brzo, u to treba strateški ulagati, ali mislim da bi to Hrvatskoj, s negativnim prirodnim prirastom i smanjenjem broja studenata s kojim se suočavaju sve ustanove, trebalo biti u fokusu ako želimo zadržati standard u visokom obrazovanju – izjavio je dekan koji smatra da bi Hrvatska mogla više privlačiti studente uključi li turizam u cijelu priču.
Turizam je karta na koju bi trebali igrati
– Hrvatska bi se trebala više truditi, i kao država i kao društvo, kako bi svoje visoko obrazovanje afirmirala u svijetu, u čemu smo zasad razmjerno neuspješni. U toj smo priči na početku i za razliku od turizma u kojem je Hrvatska najbrže rastuće odredište u Europi, u dijelu visokog obrazovanja to do sada nismo prepoznali kao mogućnost. Naime otvaranje stranim studentima je prilika da se s jedne strane stvara prihod, a s druge strane da se privuče prilika najbolje svjetske talente u zemlju. Ako naši talenti završe u Londonu, Americi ili Dublinu, a to se trenutačno događa, onda je pitanje kako ćemo kao društvo biti konkurentni ako to nemamo čime nadoknaditi – kazao je dekan Algebre te dodao da se studentima iz Kine ili Koreje odmah ozari lice kad ugledaju fotografiju iz Hrvatske te kad čuju da se u Dubrovniku snima serija ‘Game of Thrones‘.
– Čini mi se da su strani studenti dobra prilika. Pojedine zemlje u svijetu u tome su jako uspješne: SAD, Velika Britanija, Australija su predvodnici, vrlo su blizu Novi Zeland, Njemačka, Francuska, a desetak zemalja pokriva više od 95 posto kompletnog tržišta visokog obrazovanja. Hrvatska nije ni blizu, ali u prilog nam idu oni koji ovamo dolaze radi turizma i smatram da je to jedna od karti na koju treba igrati – smatra Balković.
Njemačka besplatnim doktoratima stvara čudotvornu trgovinu
– Čak ako se ljudi koji su kod nas studirali vrate u svoju zemlju, što će većina i učiniti, oni će biti upoznati i s profesorima, tehnologijom i znanjem koje ovdje postoji i to je dobra prilika da se na taj način otvori nekakva izvozna pozicija za Hrvatsku. U tome je Njemačka izrazito uspješna: privlači strane studente na doktorate, koje studenti ne plaćaju, ali je izračunala koliko joj to na razini ukupne izvozne politike znači kad se određeni broj ljudi upozna s njezinim tehnologijama, profesorima, tvrtkama. Oni će se sutra vratiti, primjerice, u Indiju ili Kinu i kad budu razmišljali o nekim rješenjima, prvo čega će se sjetiti jest njemačka tehnologija. Tako već imaju svoje ljude koji ih predstavljaju, a to nisu gotovo ništa platili, samo su im dali priliku da doktoriraju u Njemačkoj. Ti su ljudi ondje živjeli, trošili novac za stanovanje i slično. Postoji zanimljiva studija o tome koliko otvaranje besplatnih doktorata u Njemačkoj za azijske studente indirektno vraća tamošnjem gospodarstvu – riječ je o milijardama. Hrvatska takvo što, čini mi se, još nije prepoznala, zaključio je Mislav Balković.