Veće plaće traže liječnici, medicinske sestre, nastavnici, policajci… Nekima od njih tek će sjesti ranije dogovorene povišice, a sad već traže nove. I vozači bi veće plaće (makar će se vjerojatno zadovoljiti uvrsti li ih država među ‘službene osobe‘), a bajkeri bi pak, među ostalim niže cestarine za motocikle na autocestama. Tu su i nešto veće mirovine.
Financministar Marić vjerojatno se uoči ove predizborne jeseni hvata za glavu, a premijer upozorava resorne ministre da nisu članovi sindikata, nego Vlade.
U takvim okolnostima Državni zavod za statistiku objavio je da je BDP u drugom kvartalu, od travnja do lipnja, rastao samo 2,4 posto (u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Iz tog rakursa i Marić i Plenković moći će malo odahnuti – imat će alibi prema svim proračunskim korisnicima, jer je rast gotovo prepolovljen u odnosu na prvi kvartal, kad je zabilježeno iznenađujućih 3,9 posto rasta.
S druge strane, dramatično je što drugi, uvijek bogatiji kvartal, ovaj put bilježi samo 0,2 posto rasta u odnosu na najsiromašnije prvo tromjesečje. Poljoprivreda je pala 0,4 posto u odnosu na ‘lanjsku berbu BDP-a‘, a prerađivačka industrija pala je jedan posto. I izvoz roba je 0,9 posto manji nego lani. To nije izvukla ni potrošnja (rast od tri posto), pa ni 5,2 posto rasta domaće potražnje.
U posljednje vrijeme BDP donosi velika iznenađenja. Prije tri mjeseca svi analitičari bili su iznenađeni visokim rastom, a sad su pak svi prognozirali mahom iznad tri posto.
Kakve su bile prognoze analitičara
3,3 posto - Ivana Jović, PBZ oko 3 posto - Zrinka Živković-Matijević, RBA 3,2 posto - Alen Kovač, Erste banka 3,1 posto - Maruška Vizek, Ekonomski institut 2,8 do 3,2 posto - Vlado Arčabić. Ekonomski fakultet
Kako god, čini se da je prvo tromjesečje bilo izuzetak, i da se Hrvatska vraća praktički u stagnaciju, jer bi, da se ništa ne poduzima, prirodni rast BDP-a trebao biti 2,5 posto. Pa, bez obzira na trenutno olakšanje koje će osjetiti državni pregovarači sa sindikatima javnih službi, najava je to, nažalost, duge jeseni i još duže zime. Usporavanje će osjetiti i poduzetnici i građani, a političari će biti u još delikatnijoj situaciji – kako svima udovoljiti prije izbora, a ne ugroziti ključni srednjoročni ekonomski cilj – ulazak u eurozonu.