Ekonomisti i političari nadmeću se ovih dana o procjeni rasta BDP-a, koji je i dalje na razini statističke pogreške. A pravog gospodarskog rasta neće biti bez petpostotnog rasta BDP-a, koliko je potrebno za otplatu dugova. Dotad statistički izlazak iz recesije može biti samo kratkotrajni ‘triger‘ za tmurnu naciju koji mora prerasti u konkretnu akciju reformskih javnih radova.
Donosimo 10 mikrosignala koji naznačuju izlazak iz recesije, a cijelu temu tjedna o svim istinama i lažima o stopi rasta BDP-a možete pročitati u novom broju Lidera.
1. Oglašavanje radnih mjesta Broj oglasa na portalu MojPosao.hr u prva četiri mjeseca porastao je za 20 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Takav trend signalizira veću potražnju za radnom snagom, bez obzira na to je li riječ o sezonskim radnicima ili stalnom zaposlenju.
2. Veći proračuni za marketingDavor Bruketa nedavno je izjavio kako su lani marketinške agencije radile znatno bolje nego prijašnjih godina i da se sedmogodišnjoj agoniji vidi kraj. Prva stavka koju su sve kompanije srezale bili su oglašavanje i pretplate novina, no očito se marketinški proračuni lagano oporavljaju, što je i logično jer se pojačanim marketingom pokušava ostvariti bolja prodaja.
3. Prodaja novih stanovaPrema podacima DZS-a, lani je prodano 2410 novih stanova, što je najveći broj od 2009. kad je buknula kriza u Hrvatskoj. Prodaja stanova općenito, a pogotovo novih, znači da građani imaju više povjerenja u budućnost.
4. Broj poduzećaLani je u Hrvatskoj bilo ukupno 298 tisuća poduzeća, od toga ih je bila aktivna 171 tisuća (u 2013. bilo ih je 155 tisuća). Doduše, broj se obrtnika i dalje smanjuje, no pad je manji nego godinu prije – lani je ih bilo 2,3 posto manje, preklani 3,57 posto manje. Ipak, veći broj otvorenih i aktivnih tvrtki sugerira kako se pokreću poslovne aktivnosti.
5. Novi izvori financiranjaPrvi put u posljednjih šest godina dva nefinancijska d.o.o.-a izdala su obveznice – Biovega i Sente Esco Belišće. Razlog je njihova izlaska na tržište kapitala povećanje likvidnosti i manja izloženost bankama. Također, ne manje važno, kamate po obveznici manje su nego u bankama.
6. Rast narudžbi i plaćanje fakturaMalim i srednjim poduzetnicima, ovisno o sektorima, raste broj narudžbi, ali ponajviše – izvoznih. Fakture se sve više plaćaju u roku, ali kako poduzetnici sami priznaju, zato što biraju one kupce/dobavljače koji plaćaju u roku, dakle, tvrtke s kojima su u poslovnom odnosu biraju se prema brzini naplate. Istina, stanje s narudžbama uvelike ovisi o sektoru, primjerice, ICT gotovo nije ni osjetio krizu.
7. Najavljeni IPO-oviŠto god javnost mislila o najavljenoj prodaji dionica HEP-a i HAC-a, takva aktivnost mogla bi biti vrlo dobra za tržište kapitala i ulagače. Ako država nastavi s prodajom dionica kompanija u svojem vlasništvu na burzi, tržište će biti sve aktivnije, što znači da bi se dio zarađenog novca mogao preliti i u realni sektor.
8. Prodaja novih automobilaU prva četiri mjeseca ove godine prodaja novih automobila lagano je rasla, no kumulativno je bila malo manja nego u isto vrijeme lani. No lani je prvi put od 2011. ostvaren rast prodaje automobila na godišnjoj razini – prodano ih je 34 tisuće (istina, još daleko od 88 tisuća prodanih u 2008., no ipak je s naznakama oporavka.
9. Tržište kapitalaU ekonomskoj teoriji, ali i u praksi razvijenijih država, investitori svojim aktivnostima na burzi unaprijed signaliziraju oporavak. Obično se šest mjeseci prije pozitivnog kretanja gospodarstva pojača burzovna aktivnost. Doduše, na hrvatskom tržištu kapitala još nije živo kao prije krize, no dnevni su prometi ipak bolji nego prije nekoliko godina.
10. Prodaja muškoga donjeg rubljaNekadašnji čelnik FED-a Alan Greenspan pratio je kretanje indeksa prodaje muškoga donjeg rublja, koji je mogao dokazati kad je kraj krize. Inače je ta prodaja stabilna jer muškarci donje rublje smatraju nužnošću. Amerikanac na godinu kupuje 3,2 komada, ali u krizi znatno manje. Za Hrvatsku nema takvih podataka, no Galebu je porasla prodaja muškog donjeg rublja. Eto znaka da izlazimo iz recesije!