Visoki ovogodišnji porasti dolazaka i noćenja domaćih turista, koji su u hrvatskom turizmu po brojnosti na drugom mjestu, iza Nijemaca, rezultat su kombinacije blagog ekonomskog oporavka i nešto bolje kupovne moći građana, uz mogućnosti plaćanja na rate, različitih i cjenovno dostupnijih ponuda te promocije.
Sažetak je to najčešćih komentara profesionalaca iz sustava turističkih zajednica na ovogodišnji porast broja domaćih turista i njihovih noćenja, koji je po podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za prvih sedam mjeseci ove godine iznosio gotovo 9 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Proteklih godina broj dolazaka domaćih turista i njihovih noćenja je stagnirao.
Gotovo iste poraste dolazaka i noćenja, od 9 odnosno 7,2 posto, ove su godine ostvarili u sedam mjeseci i strani turisti. Iako su po stopama rasta slični stranima, ipak se još ne može govoriti o jačem udjelu domaćih turista u ukupnom fizičkom turističkom prometu Hrvatske, jer oni s 952,2 tisuće dolazaka u sedam mjeseci ove godine i dalje imaju relativno mali udjel od 12 posto u ukupnih gotovo 8 milijuna dolazaka, a sa 4,27 milijuna noćenja udjel od 10,6 posto u ukupnih 40,4 milijuna noćenja.
No, jedna je od specifičnosti hrvatskog turizma upravo to da strani turisti ostvaruju 80 do 90 posto ukupnog prometa, za razliku od primjerice talijanskog, grčkog, španjolskog, francuskog i turskog pa i njemačkog, gdje domaći turisti udjel od 20-30 pa i više posto zahvaljujući i poticajima, pozivima i ciljanoj promociji javnog i privatnog sektora da odmor provode u svojoj zemlji, što u Hrvatskoj baš i nije bila česta pojava.
Važnost domaćih turista za ukupni hrvatski turizam potvrđuje i podatak da su po dolascima u sedam mjeseci ove godine među svih 70-ak nacija koji su dolazili na drugom mjestu, odmah iza Nijemaca, kojih je došlo tek 30-ak tisuća više nego domaćih. Porasti domaćih turista vidljivi su u gotovo svim županijama, i kontinentalnim i jadranskim, među kojima u sedam mjeseci u porastima noćenja domaćih svakako predvode Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Karlovačka županija te Zagreb, odnosno Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Kvarner i Dubrovačko-neretvanska županija.
Rast domaćih očekuje se i dalje
Napominjući kako trend rasta domaćih turista očekuje i u nastavku godine, direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić ističe da rast putovanja domaćih unutar Hrvatske veseli, za što razloge osim u rastu kupovne moći i lijepom vremenu vidi i u dobroj i kvalitetnoj pripremi sezone te u kampanji za projekt Hrvatska 365.
- Glavni ured HTZ-a od kraja travnja do početka lipnja proveo je u dnevnim novinama, na televizijama i radiju kampanju za Hrvatska 365 koja je prezentirala destinacije i njihove ključne proizvode, čime su i hrvatski građani dodatno upoznati sa različitim znamenitostima i atraktivnim sadržajima, pa vjerujemo da je i to utjecalo na izbor da odmor provedu izvan mjesta boravka, kaže Ivičić, dodajući da je taj projekt odlično prihvaćen od destinacija, javnog i privatnog sektora koji su zajedničkim angažmanom doprinijeli razvoju kvalitete proizvoda i dodatnih sadržaja.
Direktorica Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije Jasna Fila za turističke poraste u toj županiji od 30 do 80 posto, među kojima i domaćih turista, kaže da su prije svega rezultat izrazito pojačane i ciljane promocije turističkih proizvoda, atrakcija, manifestacija, festivala i ostalog čega imaju ‘na pregršt‘ te intenzivne i dobre suradnje javnog i privatnog sektora.
- Ključni je način suradnje u destinaciji, svi radimo i promoviramo se zajednički, povezujemo sve objekte, od OPG-ova, vinarija, Daruvarskih toplica, izletišta i drugog u jednu cjelinu, brendirajući destinaciju s fokusom na zdravlje, wellness, enogastronomiju i druge proizvode, što uz promociju i marketing po svim kanalima i na brojnim ciljanim stranim i domaćem tržištu, koje nam je jako važno, donosi rezultat koji zadivljuje mnoge, ali mi znamo koliko je za to truda i rada uloženo u zadnjih samo oko godinu dana, poručuje Fila.
Direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov odlične poraste domaćih turista u toj regiji ove godine objašnjava prije svega dobro odrađenim informiranjem i promocijom na domaćem tržištu.
- Cilj naše TZ je približiti domaćem gostu sve komparativne prednosti koje Kvarner nudi, a rezultati s domaćeg tržišta su dokaz da u tome i uspijevamo. Promotivne kampanje u Hrvatskoj odrađujemo tijekom cijele godine s naglaskom na motive dolazaka u pred i posezoni, kako bi se na taj način i popunjavali smještajni kapaciteti u tim razdobljima, kaže Peršić Živadinov.
Iz Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) poručuju kako porast domaćih turista u Zagrebu u sedam mjeseci ove godine za njih nije novost, jer ga bilježe već duže vrijeme čemu pridonose brojna događanja, kongresi i poslovni skupovi, ali sigurno i niz drugih faktora koji utječu na statističke podatke. Slično kažu i iz Turističke zajednice grada Dubrovnika (TZGD) dodajući i da na porastu domaćih sustavno rade već godinama.
- Dubrovnik su prije nekoliko godina domaći turisti izabrali kao najpoželjnije turističko odredište u Hrvatskoj, i oni su kod nas uvijek na visokom mjestu po zastupljenosti, a u razdoblju kongresne sezone, proljeća i u jesen, i na samom vrhu. Od 2010. bilježimo porast broja hrvatskih posjetitelja, pad je bio samo u 2012., već u 2013. su se ponovo vratili na četvrtu odnosno petu poziciju među svim nacijama koju drže do danas, ističe Jelka Tepšić iz te TZ.
Porast domaćih turista ove godine, pogotovo u srpnju, ima i Međimurska županija, što voditelj Turističkog ureda TZ te županije Rudi Grula objašnjava naporima privatnog i javnog sektora na kreiranju i promociji raznovrsnog i zanimljivog turističkog proizvoda koji ‘drži vodu‘.
- Naša istraživanja domaćeg tržišta govore da i strani i domaći turisti Međimurje prepoznaju kao destinaciju s izrazito korektnim omjerom kvalitete usluga i cijene, pa i povoljnijim od Slovenije ili Mađarske", kaže Grula koji rast broja domaćih u ukupnom turizmu ove godine pripisuje i pojačanom nadzoru njihovog prijavljivanja i u primorskim i kontinentalnim destinacijama, kao i laganom porastu opće potrošnje i mogućnostim plaćanja odmora na rate.