Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske smatra da Ministarstvo turizma treba imati važniju ulogu nego do sada u kreiranju i vođenju politika za razvoj sektora, kao i da PDV na usluge smještaja i ugostiteljstva treba spustiti s 13 na 5 posto te uvesti niže stope PDV-a i za ostale usluge u turizmu.
To je samo dio od 10-ak kratkoročnih mjera koje bi se trebale i mogle provesti još tijekom ove godine, doznaje se iz te Udruge, koja je te, kao i niz srednjoročnih (s provedbom u iduće tri godine) i dugoročnih mjera (da se počnu provoditi u iduće tri godine) za razvoj i unapređenje sektora dostavila resornom Ministarstvu i drugim relevantnim institucijama nakon što ih je prihvatio izvršni odbor te udruge krajem ožujka.
- O svim mjerama smo individualno te potom i na sjednici Izvršnog odbora razgovarali i s ministar turizma Antonom Klimanom koji je to prihvatio s velikom pažnjom i razumijevanjem, ističući da je rješavanje dio problema već inicirao te da su uspostavljeni mehanizmi kako bi se što prije riješili, iznosi direktorica UPUHH-a Iva Bahunek, koja je najavila i predstojeću izbornu skupštinu UPUHH-a krajem travnja ove godine.
Bahunek je napomenula da će u sklopu svojih aktivnosti UPUHH u suradnji s HGK izraditi novu analizu utjecaja međustope PDV-a na poslovanje hotelijera i turizma.
Kratkoročne mjere za provedbu još ove godine
Osim smanjenja međustope PDV-a s 13 na 5 posto te uvođenja niže stope PDV-a za ostale usluge u turizmu (npr. wellnes, termalne, kongresne i druge), UPUHH za unapređenje konkurentnosti i daljeg razvoja hrvatskog turizma u kratkoročnim mjerama navodi i potrebu analiziranja učinaka eventualnog uvođenja oporezivanja nekretnina (objekata) izvan funkcije i uz ukidanje komunalne naknade jer, po njima, novi porez ne smije imati veći učinak od te naknade.
- Velik napredak bi bio i optimizacija broja i grupiranje sada velikog broja parafiskalnih nameta, pri čemu posebnu pažnju treba usmjeriti na namete koji ‘traže‘ velike promjene, poput ZAMP-a, kažu iz UPUHH-a.
Važnim drže i koliko god je više moguće olakšati postojeći vizni režim za pojedina tržišta koja imaju veliki potencijal te u tome koristiti iskustva konkurentskih mediteranskih zemalja-članica EU-a, kao i da treba intenzivirati već započeti proces liberalizacije do sada konzervativne i isključive metode kategorizacije objekata, uz postupno uvođenje bodovnog sustava i ‘bodovno nagrađivanje‘ sadržaja objekata.
Smatraju i da u Hrvatskoj hitno treba uvesti zakonodavstvo koje primjenjuje mišljenje EU-a te praksu Francuske, Italije i Njemačke koje kroz agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zabranjuje online putničkim agencijama da ugovorno obvezuje ponuditelje smještaja na jednakost cijena kod svih online pružatelja iste usluge, uključujući vlastiti web.
- Liberalizirati što prije, zbog potreba turizma i sezonskog zapošljavanja, treba i Zakon o radu te smanjiti doprinose na plaće, jer je po tome Hrvatska u samom ‘vrhu‘ turističkih zemalja, a istodobno po neto plaćama radnika u turizmu na začelju. Promjene trebaju ići k novom zapošljavanju, boljim plaćama i potrošnji, ističu iz UPUHH-a dodajući da treba proširiti primjenu Zakona o poticanju ulaganja kako bi se poticaji mogli koristiti za rasterećenje od raznih poreznih davanja, a ne samo kroz oslobođenje budućeg poreza na dobit.
Srednjoročne i dugoročne mjere za iduće tri godine
Od srednjoročnih mjera koje treba provesti u iduće tri godine izdvojili su poticanje investicija, posebno greenfield, čemu bi pridonijela i aktivnija izmjena prostornih planova, a svakako donošenje izmjena i dopuna zakona o turističkom zemljištu koji je u sadašnjem obliku, kako kažu, neprimjenjiv u praksi.
Iznimno je važno donijeti i zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te ga uskladiti sa zakonom o koncesijama, kao i postojeći zakonski okvir pružanja usluga u turizmu uskladiti s novom direktivom EU-a o putovanjima i paket aranžmanima. Među srednjoročnim mjerama su i nastavak privatizacije državnih turističkih kapaciteta te u razdoblju od 2016. do 2020. osigurati dvostruko veću razinu sredstava za poticajne kreditne linije HBOR-a nego je to bilo u protekle četiri godine.
U dugoročnim mjerama, koje bi se trebale početi provoditi u iduće tri godine, iz UPUHH-a su najvažnijim izdvojili razvoj ljudskih resursa za turizam, uz promjenu nastavnih programa u strukovnim školama i na fakultetima, razvoj destinacija i preusmjeravanje turističkih zajednica u destinacijske i regionalne menadžment organizacije (DMO i RMO) s naglaskom na modernizaciju nacionalne promocije te jačanje avio i zdravstvenog turizma kao i korištenja prirodnih resursa za održivo poslovanje uz jačanje energetske učinkovitosti.