Hrvatska
StoryEditor

Hrvati prihvaćaju digitalnu ekonomiju, ali i strahuju za privatnost i sigurnost

17. Ožujak 2016.
Piše:
lider.media

Građani Hrvatske otvoreni za sve prednosti digitalne ekonomije – od online bankinga, preko kupovine putem mobilnih uređaja, ali su i svjesni svih rizika koje ona donosi i spremni su štititi svoje osobne podatke

Također, građani se internetu i digitalnoj ekonomiji okreću tražeći prednosti u odnosu na klasičnu ekonomiju. Informiraju se o tome što se nudi i u konačnici donose odluke na temelju kriterija dostupnosti, brzine, bolje ponude i sigurnosti usluge. Zaključak je to istraživanja o povjerenju u digitalnu ekonomiju koje su na gotovo 6800 ispitanika proveli Perpetuum Mobile i njegovi partneri, PBZCard, Symantec i časopis BUG.

Digitalna ekonomija novi je oblik ekonomije koji se temelji na digitalnim tehnologijama koje su odavno izašle izvan okvira “informatike”. One su postale neizostavan element života i rada u moderno doba, a za ekonomiju predstavljaju jednu od najatraktivnijih mogućnosti rasta.

Hrvatska i njeni građani već nekoliko godina usvajaju, koriste i razvijaju različite vještine i proizvode kojima stvaraju digitalnu ekonomiju. Sa širenjem digitalnog u sve sfere društva, klasična ekonomija preobražava se u digitalnu ekonomiju.

Prema nedavno objavljenom „The Digital Economy & Society Index (DESI)“, u Hrvatskoj 47 posto stanovništva koristi usluge internetskog bankarstva. To se podudara i s podacima koji su prikupljeni u istraživanju o povjerenju u digitalnu ekonomiju gdje je 46,5 posto ispitanika izjavilo kako koristi usluge internetskog bankarstva. No, u usporedbi s Europskom unijom, u kojoj 57 posto stanovništva koristiti internetsko bankarstvo, još smo uvijek ispod prosjeka. Zanimljivo je, međutim, kako čak četvrtina (26 posto) građana Hrvatske koristiti mobilno bankarstvo. Za usporedbu, EU prosjek je 33 posto

Iako prema podacima iz DESI-a, samo 44 posto Hrvata kupuje na internetu, ovo istraživanje pokazuje nešto drugačije podatke, bliže europskom prosjeku koji iznosi 65 posto. Tako je njih više od tri četvrtine (78,1 posto) u proteklih godinu dana kupovalo na internetu više od 5 puta. U najviše slučajeva (84,3 posto) radilo se o kupovini različitih proizvoda poput knjiga, bijele tehnike, softwarea. Visok je udio (76,6 posto) onih građana koji su plaćali račune putem interneta ili mobilnog telefona, a ostale aktivnosti poput kupovina usluga (47 posto), karata za glazbene ili kulturne događaje (43,5 posto) te usluge eGrađani i ePošta (38,9 posto) obavljane su u nešto manjoj mjeri. Iako tijekom kupovine na internetu većina ispitanika (75,6 posto) koristi kreditnu karticu i (72,7 posto) PayPal, zanimljiv je podatak da nešto više od jedan posto koristi i virtualnu valutu Bitcoin.

Hrvatski građani, iako vole kupovati na internetu, prilično su oprezni kad su u pitanju njihovi osobni podaci. Takočak 89 posto ispitanika ostavlja podatke o svojoj kreditnoj kartici samo ukoliko prodavatelji imaju sigurnosne certifikate i druge mehanizme zaštite njihovih privatnih podataka. Ali treba istaknuti i kako 7,3 posto ispitanika podatke o kreditnim karticama ne ostavlja nikome, bez obzira na certifikate i mehanizme zaštite.

Internetsko i mobilno bankarstvo rašireno je među građanima Hrvatske prvenstveno zbog dostupnosti (71,8 posto), dok njih petina jednostavno ne želi (ili nema vremena) odlaziti do poslovnice banke kako bi obavili svoje transakcije.

Pri tome je uvjerljivo najkorištenija usluga plaćanje računa (92,3 posto) te provjera stanja na računu (79,7 posto). Ne treba ni zanemariti činjenicu da čak trećina ispitanika putem e-bankinga odnosno m-bankinga kupuje - bonove za mobilne telefone. Zanimljivo je kako među onih 3,6 posto ispitanika koji ne koriste internetsko ili mobilno bankarstvo, glavni razlog za to strah. Naime, gotovo dvije trećine (59,1 posto) istaknulo je kako nisu sigurni da je takav način poslovanja siguran, dok 17,8 posto ispitanika ne vidi nikakvu prednost u korištenju takve usluge.

Da su mobilni telefoni postali neizostavan dio svakodnevnog života, najbolje pokazuje činjenica da su građani Hrvatske spremni koristiti ih i kao sredstvo za kupovinu. Njih više od polovice (54,7 posto) ima na svom pametnom telefonu instaliranu neku aplikaciju za kupovinu na internetu.

Mobilni telefon najčešće se koristi za plaćanje parkirne ili vozne karte (56,8 posto) te proizvoda (31,3 posto) i usluga (14,2 posto) u online trgovini. Pri tome kao mehanizam plaćanja najčešće se koristi račun za mobilni telefon kod mobilnog operatera (35,6 posto) te ručno upisivanje podataka s kreditne kartice (29,1 posto).

S obzirom na to da sve više trgovačkih centara u svijetu koristi mogućnost personalizirane ponude posjetiteljima kroz specijalizirane aplikacije, zanimalo nas je bi li građani bili spremni dopustiti trgovinama ili tvrtkama da prate njihovo kretanje kako bi im mogle ponuditi posebne usluge. Više od polovice ispitanih (52 posto) odbilo je takvu mogućnost, dok bi njih 40 posto razmislilo o tome ako bi ponuda bila dovoljno dobra.

S druge strane, osobni podaci za ispitanike su kategorija koju ne žele stavljati u komercijalnu upotrebu. Tako bi samo četvrtina (24,9 posto) ispitanih bilo spremno podijeliti neke osobne podatke kako bi dobilo bolje ponude, dok bi njih gotovo polovica (46,9 posto) razmislilo o tome ako bi ponuda bila dovoljno primamljiva.

Da građani Hrvatske ozbiljno shvaćaju cyber prijetnje pokazuju i podaci o načinima na koje štite svoje podatke na računalima i mobilnim telefonima. Čak 85,5 posto ispitanika na svom računalu ima instaliran antivirusni program, a njih polovica (50,4 posto) za dodatnu sigurnost koristi i vatrozid (firewall). S druge strane, kad se radi o njihovim mobilnim telefonima, nešto su „opušteniji“. Samo trećina (32 posto) ima instaliran antivirusni program na svom računalu, dok ih polovica (50,6 posto) podatke i pristup mobilnom telefonu štiti PIN-om.

Ispitanici su prilično zadovoljni razinom zaštite njihovih podataka prilikom poslovanja na internetu. Naime, 43,9 posto ocijenilo je sigurnost vrlo dobrom, a 18,2 posto odličnom. Situacija je slična i prilikom plaćanja m-bankingom u trgovini, pri čemu 32,2 posto ispitanih sigurnost ocjenjuje vrlo dobrom odnosno odličnom (16,8 posto).

Građani Hrvatske, prema svemu sudeći, ozbiljno shvaćaju upute o sigurnoj kupovini na internetu. Tako njih tri četvrtine (77,4 posto) koristi samo provjerene stranice velikih prodavatelja za kupovinu, a njih trećina (32,9 posto) čak i provjerava sigurnosne certifikate koje stranica koristi. Zanimljiv je podatak i da trećina (27,9 posto) u nedoumici pita prijatelje za savjet.

Osim sigurnosti, građane najviše zabrinjava da neće biti zadovoljni onime što su kupili (37,6 posto) odnosno da im neće biti isporučeno ono što su odabrali (27,5 posto), dok se njih samo petina (22,4 posto) brine da bi im netko mogao isprazniti bankovni račun.

Upravo zbog toga, njih dvije trećine (68,4 posto) ne pohranjuje na svoje računalo nikakve osjetljive podatke poput PIN-ova, lozinki, brojeva kartica i slično. Uz to, njih 28,2 posto ima posebnu karticu s ograničenimm sredstvima koju koristi samo za kupovinu na internetu. Većina ispitanika (99 posto) prije kupovine istražuje o tome što želi i kako želi kupiti. Njih dvije trećine (73,8 posto) pri tome koristi i računalo i mobilni telefon kako bi pronašli željene informacije. Zanimljiv (i očekivan) savjet koji su ispitanici ponudili prodavateljima kako bi se češće koristili njihovim uslugama - ponudite niže cijene (43,1 posto), uvjerite me da je to sigurno (29,5 posto), pružati usluge koje nigdje drugdje nisu dostupne (19,6 posto).

Hrvatski SME želi poslovati online pogotovo kako bi došli do kupaca u inozemstvu. No, zanimljivo je kako su hrvatske tvrtke u ili čak iznad EU prosjeka kad se govori o uvođenje elemenata digitalne ekonomije u svoje poslovanje. Tako ih 10% izdaje e-račune, 15% koristi računarstvo u oblaku, a gotovo petina SME prodaje na internetu (EU prosjek 16%). Da građani Hrvatske vole kupovati u domaćim web trgovinama pokazuju i rezultati ovog istraživanja. Čak tri četvrtine (75,4 posto) ispitanika izjavilo je kako kupuje u domaćim web trgovinama. Pri tome u 90 posto slučajeva prije odluke o kupnji, uspoređuju cijene kod drugih domaćih web trgovaca.

Prilikom plaćanja trećina (29 posto) ispitanih odabire kartično plaćanje na rate, nešto više od četvrtine (28,2 posto) plaća karticama jednokratno, dok se gotovo četvrtina (23,8 posto) odlučuje na plaćanje gotovinom pouzećem. Upitani zašto su se odlučili upravo na takav način plaćanja, ispitanici su u 30 posto slučajeva odgovorili - zbog sigurnosti, a potom i zbog mogućnost odgode plaćanja kroz obročno plaćanje (27 posto).

Na obročno plaćanje najčešće se odlučuju kod iznosa većih od 500 (27,6 posto) odnosno 1000 (25,3 posto) kuna. No, od plaćanja na rate gotovo bi polovica ispitanih odustala bi ako bi za tu uslugu morali platiti naknadu (48,4 posto). S druge strane njih 44 posto pristao bi i na plaćanje naknade, ali ovisno o visini naknade. Domaćim web trgovcima najviše se prigovara što su im cijene proizvoda iste kao u klasičnim trgovinama (44,6 posto), zbog visokih troškova dostave (42,1 posto) te jer ne nude nikakve dodatne pogodnosti za kupovinu putem interneta (29,6 posto).

Na kraju, treba spomenuti i da su ispitanici su bili u većoj mjeri muškarci (55,2 posto), u dobi od 36 do 45 godina (28,6 posto), fakultetski obrazovani (38,6 posto) i žive u većem mjestu (51,7 posto). Stalno su zaposleni (68,4 posto) i dolaze iz različitih industrija.

-Istraživanje pokazuje da je hrvatsko društvo podijeljeno popola. Otprilike 50% populacije spremno je koristiti sve prednosti digitalne ekonomije. Korisnici digitalne ekonomije dobro znaju što žele pa od ponuđača digitalnih usluga očekuju da budu povoljniji, brži, dostupniji i inovativniji što nije baš uvijek moguće ostvariti u ovako maloj zemlji i uz zakonodavni okvir kakav imamo - prokomentirao je rezultate istraživanja Aron Paulić iz BUG-a.

Da su rezultati ovog istraživanja vrlo interesantni smatra i Mislav Blažić, predsjednik Uprave PBZ Carda.   - Kao predvodnik u uvođenju novih tehnologija i produkata u kartično poslovanje ovakva istraživanja su nam vrlo vrijedna i upravo stoga smo i odlučili podržati ovaj projekt našeg partnera. Brojne naše usluge, poput nove PBZ Wave2Pay usluge beskontaktnog plaćanja mobilnim telefonom, koja koristi suvremenu HCE tehnologiju, značajan su iskorak k jačanju elektroničkog platnog prometa i tehnološki sofisticiranih usluga, kao što je mobilno plaćanje, te snažnijeg razvoja bezgotovinskog društva. U prihvaćanjima i promišljanjima takvih vrsta plaćanja i digitalnih tehnologija, naše tržište i naši korisnici, a što potvrđuje i ovo istraživanje, pokazuju dobru razvijenost i zainteresiranost, a što nama kao kartičnoj instituciji, koja podržava sve vrste plaćanja, daje prostor za daljnje usavršavanje digitalnih usluga plaćanja - kaže Blažić. Predsjednik uprave Perpetuum Mobilea Blerim Sela smatra kako rezultati istraživanja pokazuju da Hrvatska još uvijek kaska za europskim i svjetskim trendovima. - No, isto tako jasno je da građani shvaćaju sve prednosti digitalne ekonomije. Želimo li te trendove povećati, nužno je digitalizirati ne samo tvrtke, već i javne institucije i državna tijela. Hrvatske tvrtke, kao što je Perpetuum Mobile, mogu ponuditi dobra rješenja za digitalno poslovanje i tako pružiti građanima i drugim tvrtkama još bolje iskustvo poslovanja u digitalnoj ekonomiji – zaključio je Sela.

22. studeni 2024 10:10