Zahvaljujući rastu potrošnje, proizvodnje i izvoza, većina makroekonomista procjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjesečju izašlo iz recesije, nakon 12 kvartala neprekidnog pada
Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju 2014., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,2 posto na godišnjoj razini. Pritom njih četvero očekuje rast između 0,1 i 1 posto, troje stagnaciju, a jedan pad od 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to prvi rast BDP-a nakon 12 tromjesečja neprekidnog pada. Bio bi to i treći puta od početka 2009. da je gospodarstvo tehnički provirilo iz recesije. To je prije zabilježilo u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine.
"Gledajući posljednje gospodarske pokazatelje - pozitivan doprinos neto izvoza, kao i povoljniji trendovi u osobnoj potrošnji i industrijskoj proizvodnji - više nije nerealno očekivati pozitivnu stopu rasta BDP-a u posljednjem lanjskom tromjesečju", navodi jedan od makroekonomista.
Prema podacima DZS-a, potrošnja je porasla u pet posljednjih lanjskih mjeseci, pri čemu je u prosincu promet u trgovini na malo skočio 2,6 posto, najviše od polovice 2013. Zahvaljujući tome, u posljednjem lanjskom tromjesečju maloprodaja je porasla za 2,3 posto na godišnjoj razini.
"Iako osobna potrošnja ostaje slaba, a razduživanje primarni trend kod privatnog sektora, potrošnja je sada na razinama kada teško može više padati. Pozitivan čimbenik je i industrijska proizvodnja", navodi se u anketi.
Industrijska je proizvodnja u četvrtom kvartalu 2014. porasla 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a u prosincu je zabilježila skok od 5,3 posto, najviše od početka recesije 2009. To se, među ostalim, zahvaljuje rastu izvoza roba i usluga. U cijeloj prošloj godini izvoz je porastao 8,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 78,7 milijardi kuna, dok je uvoz ojačao 3,7 posto, na 129,7 milijardi kuna. To se, kažu makroekonomisti, ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.
Građevinarstvo i dalje u dubokoj recesiji
S druge strane, negativno bi na BDP mogli utjecati pad investicija i državne potrošnje.
"Unatoč rastu potrošnje i industrije, i dalje očekujem pad gospodarske aktivnosti u zadnjem lanjskom tromjesečju, jer je BDP još uvijek pod pritiskom slabosti investicija i državne potrošnje", navodi jedan od makroekonomista.
I ostali upozoravaju na daljnji pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje pad građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine obujam građevinskih radova prema izvornim indeksima bio je za 7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2013.
"Očekujemo nastavak pada investicija, na što ukazuju podaci iz građevinarstva koje se i dalje nalazi u dubokoj recesiji", navodi se u anketi.
Očekuje se, ističu makroekonomisti, i nastavak pada državne potrošnje, među ostalim, zbog proračunske štednje krajem prošle godine. Kada se zbroje svi pozitivni i negativni utjecaji na BDP, većina makroekonomista očekuje blagi rast gospodarstva u posljednjem lanjskom tromjesečju, što bi ublažilo i njegov pad u cijeloj 2014. godini. Pokažu li se procjene točne, u cijeloj prošloj godini pad gospodarstva iznosio bi 0,4 posto, manje nego u 2013. kada je BDP skliznuo 1 posto.
U 2015. gospodarstvo će plesati na rubu stagnacije
U 2015. godini većina makroekonomista očekuje nastavak rasta gospodarstva ili stagnaciju. Osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će ove godine BDP porasti 0,1 posto. Pritom njih troje očekuje rast između 0,2 i 1 posto, dvoje stagnaciju, a troje pad između 0,2 i 0,5 posto. U 2015. hrvatsko gospodarstvo ulazi izloženo brojnim rizicima, o kojima ovisi kretanje BDP-a, navode makroekonomisti.
"Gospodarstvo će pritiskati domaće strukturne slabosti, koje uključuju visoku opterećenost fiskalnim deficitom, javnim dugom i različitim preprekama za investicije, tromost javnih poduzeća da pokrenu investicijski ciklus i odgođeno korištenje financijske alokacije iz EU fondova", navodi jedan od makroekonomista.
Kao moguće pozitivno poticaje ističe ubrzanje rasta u EU, koja dobiva vjetar u leđa s ekspanzivnom monetarnom politikom Europske središnje banke i niskim cijenama nafte. To bi trebalo pozitivno utjecati na hrvatski izvoz. Blagi rast gospodarstva, za 0,2 posto, u ovoj godini očekuju i Hrvatska narodna banka (HNB) te analitičari Ekonomskog instituta Zagreb. Nešto je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,5 posto, a na tolikom je rastu i Vlada temeljila državni proračun za ovu godinu.
Pozitivno bi na gospodarstvo, kažu makroekonomisti, mogla utjecati stabilizacija osobne potrošnje, ali i to što javne investicije obično uzmu zamašnjak u predizbornoj godini.
"Upravo tu vidimo najveći pozitivni, ali i negativni rizik za ostvarenje prognoza, dok bi neto izvoz roba i usluga trebao nastaviti s rastom ublažavajući nepovoljna kretanja".
Riječju, domaćem gospodarstvu i dalje prijete brojni rizici, no većina makroekonomista ipak očekuje blaga poboljšanja u odnosu na prošlu godinu.
"Gledajući konsenzus analiza, u ovom trenutku Hrvatska ‘pleše‘ na rubu stagnacije BDP-a", zaključuje jedan od makroekonomista.