Studija o gospodarskom indeksu za Jugoistočnu Europu koju je provelo društvo za kreditno osiguranje Prisma na 600 tvrtki svrstava Hrvatsku na samo dno među zemljama regije. Indeks obuhvaća procjene ukupnog stanja gospodarstva, aktivnosti vezane uz izvoz i uvoz, ponašanje u plaćanju te investicijske aktivnosti. Sa 64 ostvarena boda Hrvatska se nalazi iza Slovenije sa 69 te debelo iza Srbije i Bosne i Hercegovine sa čak 79 bodova.
- Zanimljivo je da su u Hrvatskoj i Sloveniji velike kompanije pokretači dobre klime, dok male i srednje tvrtke umjerenije ocjenjuju situaciju. Najviše optimizmom iznenađuje Srbija, unatoč objektivno najlošijim gospodarskim pokazateljima – istaknuo je Ludwig Mertes, ovlašteni upravitelj za robne marke društva Prisma.
Hrvati su poslovično nezadovoljni ekonomskim stanjem u državi, što je i razumljivo, tako da tek svako peta tvrtka stanje ocjenjuje kao dobro. U idućoj godini ipak očekuju napredak, a svoj optimizam temelje prvenstveno na dostupnim sredstvima iz EU, odnosnu priljevu novca iz strukturnih fondova.
- Dugotrajna recesija i istovremeni pritisak zbog konsolidacije državnog proračuna opterećuju hrvatsko gospodarstvo. Osim toga, tvrtke se suočavaju s vrlo restriktivnim uvjetima kreditiranja, neučinkovitom birokracijom i korupcijom. Turistički rezultati za ljeto 2014. bili su katastrofalni, a to su poprilično osjetile i velike kompanije poput Agrokora – kazala je Gudrun Meierschitz, Prismina stručnjakinja za provjeru boniteta koja je sa svojim timom analizirala rizike u Hrvatskoj.
Po pitanju izvoza samo je 18 posto ispitanika iz Hvatske navelo da očekuju poboljšanje, a Meierschitz je pojasnila kako je to očekivano jer su nam izvozne mogućnosti ograničene zbog niske industrijske proizvodnje i slabljenja glavnih izvoznih tržišta poput Italije.
Isti postotak kompanija (18 posto) razmišlja o pojačavanju investicijskih aktivnosti u idućoj godini.
Najviše iznenađuje ocjena ponašanja u plaćanju gdje se samo 26 posto hrvatskih tvrtki požalilo na loše stanje, dok je gotovo 50 posto njih zadovoljno stanjem, unatoč nelikvidnosti. Te neočekivane brojke prokomentirala je i Meierschitz kazavši kako začuđuje koliko se razlikuje percepcija ispitanih gospodarskih subjekata od generalnog stava.
- Kašnjenje s plaćanjem u Hrvatskoj nije rijetkost, plaćanje unutar jednog tjedna se praktički smatra plaćanjem unaprijed, očigledno je sve to pitanje navika i mjerila – izjavila je.
Društvo Prisma dio je koncerna Euler Hermes, člana Allianz grupe, a zaduženo je za procjenu kreditinih rizika u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH.
- Pratimo i obrađujemo osigurani volumen od 2,9 milijardi eura podijeljen na 26 000 limita osiguranja, a iza toga stoji 9 500 tvrtki. Jugoistočna Europa je za nas Austrijance jako važno tržište stoga smo ovim istraživanjem željeli stvoriti barometar koji će pokazati gospodarsko stanje regije kroz duže razdoblje, a također smo željeli austrijskim gospodarstvenicima približiti hrvatsku perspektivu – naglasio je Mertes, poručivši kako će istraživanje koje je za njih proveo GfK Austrija sigurno provoditi i u narednih pet godina.