Štedni i oročeni depoziti domaćih sektora kod banaka u Hrvatskoj, nakon što su se smanjili tijekom lipnja, u srpnju su povećani za tri milijarde kuna, a to se povećanje gotovo u cijelosti može pripisati rastu deviznih depozita, za 2,8 milijardi kuna, zbog povećanog priljeva deviza od turizma.
Ukupni su devizni i kunski depoziti na kraju srpnja iznosili 189,5 milijardi kuna, od čega se na devizne depozite odnosi 147,6 milijardi kuna te 41,9 milijarda kuna na kunske depozite, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Na godišnjoj razini kunski štedni i oročeni depoziti i dalje pokazuju pozitivna kretanja te, u odnosu na prošlogodišnji srpanj, bilježe rast od 10,4 posto ili za 3,9 milijardi kuna, podaci su iz zadnjeg Biltena HNB-a.
Devizni su depoziti pak na godišnjoj razini porasli za 3,1 posto, odnosno za 1,0 posto nakon što se isključi utjecaj tečaja. Po sektorima, najsnažniji rast deviznih depozita u srpnju je zabilježen kod stanovništva, za 1,45 milijardi kuna u odnosu na mjesec prije. Građani su krajem srpnja imali 128,6 milijardi kuna deviznih depozita, što je udio od 87,2 posto u ukupnim deviznim depozitima.
Istodobno su kunski depoziti stanovništva krajem srpnja iznosili 21,9 milijardi kuna (udio od 52,3 posto u ukupnim kunskim štednim i oročenim depozitima). Poduzeća su se, osim rastom deviznih, istaknula i povećanjem kunskih depozita. Trgovačka društva koncem srpnja imala su kod banaka 10,9 milijardi kuna kunskih i 14,4 milijarde kuna deviznih depozita. U odnosu na mjesec prije poduzeća su kunske depozite povećala za 1,2 milijarde kuna.
S druge strane, napominju analitičari središnje banke, ostale bankarske i financijske institucije iskoristile su dio sredstava na štednim i oročenim depozitima za upis obveznica koje je država izdala krajem srpnja.