Analitičari UniCredit banke prognoziraju u idućoj godini rast hrvatskog gospodarstva od 1,1 posto, a u 2017. od 1,5 posto, što je i dalje ispod procijenjenih stopa rasta novih članica Europske unije iz srednje Europe (EU-SIE).
U najnovijoj publikaciji "CEE Quarterly", koju objavljuje Odjel za ekonomska istraživanja, UniCredit navodi da je snažan rast eurozone pridonio izlasku Hrvatske i Srbije iz recesije, no da rast u obje zemlje ostaje ispodprosječan uslijed strukturnih ograničenja njihovih ekonomija i potrebe rješavanja problema visokih fiskalnih deficita i dugova. Za Srbiju u Unicreditu prognoziraju rast u 2016. od 1,7 posto, a u 2017. od 2,1 posto.
U zemljama podregije EU-SIE, koja obuhvaća Bugarsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, UniCredit očekuje u iduće dvije godine brži rast od njihova dugoročnog potencijala od iznad 3 posto. Tako bi primjerice u 2016. najveći rast trebale zabilježiti Rumunjska i Poljska, od 3,9 odnosno 3,7 posto. Za 2017. najveći rast očekuje se također u te dvije zemlje, od 3,8 posto u Poljskoj i 3,5 posto u Rumunjskoj. Najslabiji rast, pak, imala bi Češka, od 2,3 posto u 2016., te od 3 posto u 2017.
U Turskoj bi gospodarski rast u 2016. mogao dosegnuti 3 posto, u godini iza ubrzati na 3,3 posto. Rusija, koja je zaglavila u depresiji, nakon očekivanog pada aktivnosti u idućoj godini za 0,9 posto, u 2017. bi trebala ostvariti blagi oporavak od 1,2 posto. Za Ukrajinu se prognozira rast od oko dva posto u iduće dvije godine.
Analitičari ističu da je godina na izmaku bila dobra godina za srednju i istočnu Europu, čemu je doprinijela rastuća potražnja u Europi, pad cijena nafte i globalno obilje likvidnosti, međutim da su samo nove zemlje članice EU-a iz SIE regije uspjele u potpunosti iskoristiti te povoljne trendove, ostvarivši najviše stope rasta zabilježene od 2008., bez makroekonomskih neravnoteža.
- Kako se godina primiče kraju, uočavaju se određeni znaci pomaka u trendovima. Visokofrekventni pokazatelji kao što su raspoloženje potrošača, indeksi voditelja nabave, industrijska proizvodnja i izvoz pokazuju da je rast u EU-SIE dosegao vrhunac, u Srbiji, Hrvatskoj i Turskoj se ubrzao, a u Rusiji i Ukrajini je dosegnuo dno, kaže glavni ekonomist UniCredita. Lubomir Mitov.
- Osim toga, čini se da su domaća politička zbivanja i ciljevi ekonomske politike potaknuli investitore na veću aktivnost u Rusiji i Turskoj, dok su u nekim zemljama EU-SIE ponešto umanjili entuzijazam investitora.
U idućoj godini UniCredit očekuje nastavak povoljnog okruženja za srednju i istočnu Europu uslijed očekivanog učvršćenja rasta eurozone, zadržavanja niskih cijena nafte i vrlo niskih kamatnih stopa koje su posljedica mjera kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke, te s vremenom širenje snažnog rasta na sve zemlje regije. Istodobno, međutim, upozorava na izloženost brojnim rizicima na razini pojedinih država, kao što su moguće slabljenje ekonomske aktivnosti u Europi, jačanje geopolitičkih napetosti i jače zatezanje monetarne politike američke središnje banke.
Usporavanje kineskog gospodarstva utjecalo bi najviše na Rusiju i Ukrajinu, dok je moguće snažnije zatezanje Fedove monetarne politike rizik prvenstveno za Tursku, Hrvatsku i Srbiju, navodi se u publikaciji Unicredita. Geopolitičke napetosti utjecat će na istok SIE regije i u 2016., a domaća politika postat će sve značajniji čimbenik ekonomske politike s potencijalno negativnim utjecajem u mnogim zemljama SIE, navodi se u izvješću.
- S obzirom na nešto sporiji rast i kamatne stope koje su već blizu rekordnih minimuma, politike koje podupiru rast sljedeće godine imat će ograničen doseg, a u 2017. još ograničeniji. U nemogućnosti da se okoriste povećanjem prihoda kao posljedicom ciklusa, vlade će morati donijeti teške odluke o prioritetima u potrošnji ili o optimizaciji prihoda kako bi zadržale deficit pod kontrolom, naznačava Lubomir Mitov.
- Međutim, nedavni trendovi ukazuju na sve slabiju predanost razboritim fiskalnim politikama.