[gallery columns="5" ids="226818,226819,226820,226821,226822,226823"]
Odjel Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke predstavio je na konferenciji ‘Macroeconomic Outlook‘ analize gospodarskih kretanja u Hrvatskoj, uključujući i kratkoročne makroekonomske trendove.
Podignuli su prognozu rasta BDP-a za 2015. sa 0,5 na 1 posto dok za 2016. predviđaju nepromijenjenih 0,5 rasta, prvenstveno zbog neizvjesnosti oko konverzije kredita u švicarskim francima.
Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja, u svom predavanju slikovitog naslova ‘Salto mortale‘ detaljnije se osvrnuo na neke bitne gospodarske pokazatelje. Naravno, počeo je s temom koja bankare najviše ‘svrbi‘, konverzijom kredita u švicarcima, kazavši kako nema mjesta panici, ali da ipak treba upozoriti na posljedice takvog ‘skoka u nepoznato‘ koje će prvenstveno ovisiti o pripremi njegove provedbe.
Istaknuo je kako su rast izvoza i po svemu sudeći rekordna turistička sezona dali temeljni doprinos rastu u 2015.
- Turistička sezona će po svemu sudeći biti rekordna, sa oko 8 milijardi eura prihoda i to je od velike važnosti za naše gospodarstvo, budući da nam na turizam otpada 15 posto BDP-a, što je više nego u Grčkoj. Imamo skroman rast, ali je pozitivna njegova struktura, motor je izvoz, odnosno njegovo povećanje – naglasio je Stojić, dodavši kako smo i dalje u kampu zemalja koje relativno sporo provode reforme i fiskalnu konsolidaciju, zbog čega imamo visok javni dug.
- Javni dug će nam bez ikakve sumnje i dalje rasti, 2017. godine bi mogao dosegnuti 100 posto BDP-a, a to nas dovodi u opasnu situaciju – kazao je, uz napomenu da se iste godine očekuje početak normalizacije kamatnih stopa, što će biti dodatni test za Hrvatsku.
- Imamo dvije godine za rezolutnu fiskalnu prilagodbu – upozorio je Stojić, naglasivši kako nam se kamate na javni dug kreću od 3 do 4 posto, po čemu smo među najgorima u EU. Dotaknuo se i često spominjanog odnosa tečaja kune i izvoza, s objašnjenjem kako su zemlje sa slabijom deprecijacijom imale više uspjeha u izvozu, što pokazuje da cjenovna konkurentnost nije presudni faktor izvoznog uspjeha.