Čelnici HUP-ICT Udruge danas su predstavili aktualne teme i izazove s kojima su suočeni IT i ICT sektor u Hrvatskoj pozvavši privatni sektor, državu i znanstvenu zajednicu da zajednički kreiraju kvalitetna rješenja za daljnji razvoj tog brzorastućeg dijela gospodarstva. Adrian Ježina, predsjednik HUP–Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti je pozdravio najave nove Vlade koje sugeriraju usmjerenost prema digitalizaciji kroz osnivanje Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, iako se on nakon utemeljenja na prvoj sjednici Vlade nije pomakao s mrtve točke u smislu imenovanja nadležnih osoba. Ježina je iskazao spremnost HUP-ICT udruge za aktivno sudjelovanje u radu tog ureda i ostalih relevantnih tijela i ministarstava. U svom izlaganju, on je također iznio dugoročne i kratkoročne prioritete i ciljeve unutar ICT sektora u Hrvatskoj.
Iz HUP-ICT-a su podsjetili da Hrvatska 2020. preuzima predsjedanje EU uz ocjenu da nema vremena za gubljenje i da je od izuzetne važnosti fokus hrvatske Vlade na tri prioriteta: obrazovanje i kurikularna reformu o čemu je govorio Hrvoje Balen, član uprave Algebre i dopredsjednik HUP-ICT Udruge, digitalna ekonomija i digitalizacija javne uprave te razvoj širokopojasnog interneta (broadbanda) koje je, uz opasku da poslovično kasnimo za trendovima u EU, predstavio Boris Drilo, član Uprave HT-a.
Balen je u osvrtu na kurikularnu reormu rekao da je trenutno najvažnije nastaviti rad na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i uspostavi nacionalne Strategije razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina, što bi srednjoročno trebalo pridonijeti značajnijem porastu broja mladih stručnjaka.
- Neophodno će biti staviti u funkciju strateški okvir koji će imati utjecaj na sve razine obrazovanja i to od osnovne škole, preko visokih učilišta do cjeloživotnog učenja. Također, horizontalnim djelovanjem i suradnjom dionika treba obuhvatiti sustav zapošljavanja i poticanja otvaranja radnih mjesta te odgovoriti ne samo na rastući problem odljeva mladih ljudi, već i privlačenje stručnih ljudi iz drugih zemalja – naglasio je Balen.
Uspostavljanje dijaloga i suradnje
- Ukoliko žele ostati konkurentna, hrvatska poduzeća moraju provoditi digitalnu transformaciju na dnevnoj bazi kako bi bili spremni za izazovno i zahtjevno tržište Europe i ostatka svijeta. Jednako tako, potrebno je ubrzati proces digitalizacije javne uprave koja mora biti efikasna i spremna odgovoriti svim izazovima suvremenog gospodarstva i građanstva – dodao je u svom izlaganju o smjernicama Boris Drilo, član Uprave HT-a i član Izvršnog odbora HUP-ICT Udruge.
- Jedan od ciljeva jest svakako i smanjiti broj dokumentacije u papirnatom obliku te koristiti modernije digitalne formate koji u ostatku razvijene Europe predstavljaju standard. Jedan od velikih razloga nemogućnosti provedbe digitalizacije u tijelima državne i javne uprave jest i komunikacijska nepovezanost, odnosno nedostupnost širokopojasnog interneta, posebice u ruralnim područjima. Od posebne strateške važnosti jest pružanje jednakih mogućnosti pristupa informacijama svim građanima, kako bi se postigla, između ostalog, i kvalitetna komunikacija između njih i predstavnika lokalne i regionalne uprave koja trenutno nije na dovoljnoj razini prilagođena novim tehnologijama. „Stvaranje poticajnog okruženja za daljnja ulaganja u broadbandizaciju RH temeljni je preduvjet za dostizanje ciljeva Digitalne agende. Od nove Vlade očekujemo uspostavljanje dijaloga i suradnje te se nadamo stvaranju stabilnijeg i sigurnijeg poslovnog okruženja, što se ponajviše odnosi na snižavanje velikih poreznih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje administrativnih prepreka te jačanje pravne sigurnosti – kaže Drilo.
Pet kratkoročnih ciljeva
Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT predstavio je i pet kratkoročnih ciljeva koje HUP-ICT Udruga smatra potrebnim riješiti već u ovoj proračunskoj godini, a to su: porezna reforma (u cilju povećanja konkurentnosti ICT stručnjaka), usvajanje zakona o javnoj nabavi (izmjena zakona uz obuhvaćanje ekonomski najpovoljnije ponude i inovativne javne nabave), usvajanje Strategije e-Hrvatske 2020, u cilju korištenja raspoloživih sredstava u EU fondovima, reviziju Strategije pametne specijalizacije (kako bi se i razvoj softvera tretirao kao R&D što on i jest) te fleksibilniji sustav MRMS-a za prijavu kvota za potrebe radne snage s obzirom da se radi o dinamičnom sektoru s nepredvidivim potrebama zapošljavanja većeg broja ljudi.
Kako bi sve navedeno što prije bilo stavljeno u fokus Vlade RH i relevantnih ministarstva, članovi HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti oformili su i posebne ciljane radne skupine koje će biti usmjerene na rješavanje dugoročnih i kratkoročnih prioriteta ICT industrije te su spremni staviti na raspolaganje svoje stručne kadrove i resurse novoj Vladi RH i državnim tijelima i institucijama kako bi se što kvalitetnije realizirali navedeni ciljevi.