Hrvatska
StoryEditor

IJF: Vlada se mora fokusirati na rashodovnu stranu proračuna i upravljanje javnim dugom

26. Siječanj 2016.

Institut za javne financije (IJF) objavio je u utorak publikaciju "Vladi i Saboru Republike Hrvatske", u kojoj saborskim zastupnicima i Vladi preporučuje sveobuhvatne, a ne parcijalne reformske zahvate, uz koncentraciju na rashodnu stranu proračuna i upravljanje javnim dugom.

Od nove se Vlade očekuje da ne nastavi s parcijalnim, nekoordiniranim, neutemeljenim i nedovoljno planiranim zahvatima, već da - uz podršku Sabora - definira strateške prioritete države, mudro upravlja javnim financijama, provede reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja države, poreznog sustava, sustava javnih investicija, državnih potpora, mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog i sustava socijalne skrbi. Ključna je koncentracija na rashodnu, a ne samo na prihodnu stranu proračuna. Sve reforme je neophodno javnosti obrazložiti, jer se bez razumijevanja i javne podrške, ni najbolje zamišljene reforme ne mogu kvalitetno provesti, sažetak je preporuka IJF-a novoj Vladi i saborskim zastupnicima.

Uz naglasak da Hrvatska prvenstveno treba dobiti nacionalnu strategiju razvoja za razdoblje do 2020., iz Instituta kao ključno područje na koje se nova Vlada treba fokusirati navode financijsko upravljanje, prvenstveno upravljanje javnim dugom.

Hrvatska će, podsjećaju iz IJF-a, od 2016. do 2025. prosječno godišnje morati plaćati oko 20 milijardi kuna glavnice i kamata javnog duga, što će, primjerice, 2016. iznositi oko 6 posto BDP-a. Za usporavanje rasta javnog duga, odnosno njegova smanjivanja, drže u Institutu, treba donijeti zakon o javnom dugu i strategiju upravljanja javnim dugom, uspostaviti odnose povjerenja i kvalitetne koordinacije mjera i instrumenata za vođenje fiskalne i monetarne politike između HNB-a i Vlade, odnosno Ministarstva financija, posebice kod plasmana državnih obveznica, razvoja tržišta javnog duga, te svih operacija i transakcija koje uključuju zaduživanje države i likvidnost financijskog sustava, ali i osnažiti odjel Ministarstva financija za upravljanje javnim dugom.

Za smanjenje javnog duga država bi trebala, smatraju u Institutu, kvalitetnije upravljanje državnom financijskom imovinom (dionicama i udjelima u trgovačkim društvima), koja je značajna, ali država od nje ostvaruje niske prihode. Stoga smatraju da je neophodno da se za dio javne infrastrukture iskoriste koncesije i inicijalne javne ponude za prodaju trgovačkih društava, kao i da se definiraju konkretna strateška trgovačka društva i njihova javna misija koja se treba uklapati u dugoročnu strategiju razvoja. Smatraju i da treba utvrditi koje su djelatnosti od javnog interesa, a koje tržišne, kako bi se smanjila potreba državnog podupiranja trgovačkih društava koja se mogu prepustiti tržištu, ali i utvrditi stvarnu vrijednost i upravljati financijskom imovinom u vlasništvu države i lokalnih jedinica te ubrzati privatizaciju dijela tvrtki u kojima država i lokalne jedinice imaju udjele.

U IJF-u drže i da je Hrvatskoj neophodan politički konsenzus za utvrđivanje broja i optimalne veličine županija, gradova i općina, a potom provedba temeljite reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja države.

Nužnost cjelovite porezne reforme

Uz napomenu kako je hrvatski "porezni sustav pod utjecajem interesnih skupina i potrebe države da financira stalno rastuće rashode", u Institutu drže da je neophodno provesti analizu cjelokupnog poreznog sustava i definirati njegove slabosti. U okviru temeljite i dobro promišljene reforme sveukupnog poreznog sustava, bez parcijalnih zahvata u sustav, naglašavaju iz IJF, strukturu poreznih prihoda treba usmjeravati na povećanje konkurentnosti i to smanjivanjem poreza na dohodak i doprinosa, kako bi se snizili troškovi rada i potaknula potražnja za radom, porast zaposlenosti, cjenovna konkurentnost izvoznika i posljedično rast gospodarstva. Pritom je, ističu, poželjnije smanjivati doprinose poslodavaca, nego porez na dohodak i doprinose posloprimaca, jer se time ostvaruju izravniji učinci na troškove rada i potražnju za radom.Izostale prihode zbog smanjenja doprinosa, pak, treba kompenzirati smanjenjem rashodne strane proračuna te uvođenjem novih poreza ili povećanjem već postojećih poreza koje se smatra manje štetnim za gospodarski rast, poput poreza na nekretnine, nasljedstvo i darove, potrošnju i ekoloških poreza. Pritom upozoravaju da se porez na nekretnine ne može uvoditi bez temeljitih priprema te da treba unaprijed definirati koje će se vrste nekretnina oporezivati, po kojem kriteriju, tko će utvrđivati osnovice i stope, koliki se prihodi očekuju i kome će pripadati, navode iz IJF uz naglasak da taj "porez svakako treba biti progresivan, tako da obveznici s većom ekonomskom snagom snose i veći relativni porezni teret".

O nižem PDV-u nakon što se riješi deficit 

PDV, kao najznačajniji porezni prihod, koji čini oko 63 posto ukupnih poreznih prihoda državnog proračuna, drže u Institutu, ne treba dirati sve dok postoji proračunski deficit. 

- Tek s provedbom reformi u drugim područjima može doći do povećanja zaposlenosti, učinkovitosti gospodarstva i rasta BDP-a, čime bi se uz smanjenje udjela državne potrošnje u BDP-u kroz određeno vrijeme stvorili uvjeti za smanjenje opće stope PDV-a, smatraju i IJF-u.

Štoviše, pozivaju da se preispita opravdanost postojanja sadašnjih sniženih stopa PDV-a te da se ne proširuje broj proizvoda i usluga na koje bi se primijenila snižena stopa jer se time smanjuju prihodi, otežava preciznost definiranja oporezivih proizvoda te su veće mogućnosti porezne evazije. Umjesto toga, predlažu da se ispita mogućnost povećanja trošarine na duhanske proizvode, ali i utvrdi visina zastarjelih nenaplaćenih poreza i doprinosa koje treba otpisati i usmjeriti se na naplatu mogućih dugovanja, uz poduzimanje mjera za sprječavanje nastanka novih dugova. Predlažu i izradu registra poreznih izdataka, odnosno poreznih izuzeća, olakšica, odbitaka, oslobođenja i umanjenja, koji su brojni i predstavljaju izgubljene prihode proračuna, ali i redovno ažuriranje registra neporeznih prihoda, te usporednom provedbom reforme javne uprave, pravosuđa i lokalne uprave, restrukturiranjem javnih trgovačkih društava i prodajom dionica i udjela u trgovačkim društvima koja za državu nisu od strateškog interesa racionalizirati njihov broj i visinu. Potrebno je, dodaju, i smanjiti ukupne državne potpore, restrukturirati javna trgovačka društva, a državne potpore također javno objavljivati kroz registar. 

Za unapređenje mirovinskog sustava koji, kako navode, pridonosi ranom izlasku s tržišta rada i obiluje nejednakostima, a očekivani dugoročni udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći je među najnižima u EU-u, što povećava rizik od siromaštva u starosti, predlažu destimuliranje odlazaka u prijevremenu starosnu mirovinu smanjivanjem mirovina ostvarenih prema posebnim propisima.

Predlažu i reformiranje prava ‘opasnih i teških‘ profesija, a naglašavaju i da ne treba "zanemarivati značaj drugog i trećeg mirovinskog stupa, prije svega uspostavom sustava mjerenja uspješnosti upravljanja sredstvima drugog stupa, ispitivanjem učinkovitosti državnog poticanja trećeg stupa i promicanjem financijske pismenosti građana kako bi bili što svjesniji individualne odgovornosti za primanja u starosti".

- Pred Vladom i Saborom su itekako ozbiljni izazovi provođenja strukturnih reformi, nužnih za poticanje gospodarskog rasta i smanjenje fiskalnih neravnoteža. Vlada će, uz podršku Sabora, morati usuglašeno i žurno donijeti konkretne kratkoročne i dugoročne strategije, planove i programe reformi, te ustrajati na njihovoj provedbi bez obzira na očekivane otpore interesnih skupina. Pritom svi moraju biti svjesni da neće biti ni omiljeni ni popularni, no zemlju iz ekonomske krize ne može izvesti ništa osim ozbiljnih, strukturnih reformi koje će voditi povećanju učinkovitosti javnog sektora i čitavog gospodarstva, fiskalnoj konsolidaciji, povećanju konkurentnosti, zapošljavanju i ekonomskom rastu, ističu iz Instituta za javne financije.

23. studeni 2024 02:33