Dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, na kraju studenog iznosio je 174,1 milijarda kuna vidljivo je iz posljednjih podataka HNB-a.
Kako pišu RBA analitičari, u odnosu na kraj listopada dug središnje države nije se značajnije mijenjao, odnosno niži je za tek 77,5 milijuna kuna. Pri tome je dug Republike Hrvatske iznosio 165,3 milijarda kuna (216 milijuna kuna manje nego na kraju listopada).
U razdoblju od siječnja do studenog 2012. dug središnje države porastao je za 20,2 milijarda kuna ili 13,1%, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 10,3 milijarda kuna na 62,8 milijarda kuna, dok je unutarnji dug porastao za 9,9 milijarda kuna na 111,4 milijarda kuna. Rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 milijarda kuna i 400 milijuna eura (u srpnju), dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju.
Ukupna jamstva Republike Hrvatske u studenom su se smanjila za 138 milijuna kuna u odnosu na mjesec ranije, te su iznosila 55 milijarda kuna. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 milijarda kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 2,6 milijarda kuna, a domaća za 2,3 milijarda kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države.