Unatoč smanjenju gubitaka vode s 52 posto u 2010. godini na 47,07 posto u 2014. godini u vodoopskrbnom sustavu karlovačkog Vodovoda i kanalizacije, uprava na čelu s Ivanom Mrzljakom najavljuje uvođenje nove medotologije izračuna gubitaka u vodoopskrbi u skladu s Priručnikom najboljih praksi IWA- International Water Associationa.
Naime, dosadašnji klasični izračun gubitaka izražen postocima, a koji se dobiva omjerom neprihodovane tj. nenaplative vode i ukupno isporučene i prodane vode ne daje realnu sliku vodoopskrbnog sustava. Kako je objasnio Mijo Vedrina, voditelj odjela informatike, tijekom provedenih mjera smanjenja gubitaka kroz ISPA program postignuto je spomenuto smanjenje gubitaka, ali je dugoročnije praćenje pokazalo da je stagnacija gubitaka vode izražena u postocima, (stalno oko 50 posto), posljedica istovremenog smanjenja prodaje i potrošnje vode kao i smanjenja gubitaka.
Međutim, samo detaljnijom analizom, a to znači uzimanjem u obzir neizbježnih gubitaka, ekonomske održivosti gubitaka, bilance vode, te fizičkih parametara mreže, dobiva se indeks istjecanja po infrastrukturi. Taj omjer između stvarnih i neizbježnih gubitaka može biti 1 kod savršenih i novih sustava, a indeks 4 i viši upućuje na opravdanost investiranja u infrastrukturu radi postizanja osjetnih ušteda. Izraženo IWA indeksom, karlovački vodovod imao je 2009. godine indeks istjecanja 9, trenutačni indeks mu je 5,9, a ukupnim investicijama od 400 milijuna kuna, u što su uključeni i opsežni zahvati na sustavu odvodnje, do kraja 2023. godine trebao bi se postići indeks 4.
Najnovija mjerenja, zoniranja i analize pokazale su da u ukupnom gubitku mreže karlovačkog ViK-a od 122 litre u sekundi, oko tri četvrtine curi u najužem centru grada. Tu su identifikacije mjesta gubitaka vrlo složene, skupe i teške za intervenciju, a u ViK-u ističu i važnu ulogu gradske uprave koja bi trebala koordinirati i aktivnosti svih ostalih pružatelja komunalnih usluga s ViK-om radi istovremenih radova i zajedničkog kandidiranja za sufinanciranje tih radova sredstvima fondova EU-, čiji udio može pokriti i do 85 posto tih investicija. Uza sve to, na cijenu vode, dodao je Mrzljak, moglo bi imati značajan utjecaj i uvođenje naknade na zahvaćene količine vode.