Ministarstvo poduzetništva planira izraditi zakon kojim će se sav novac sa takozvanih “spavajućih” transakcijskih računa u bankama (tekući i žiro) prebaciti u poseban fond. Taj bi zakon trebao biti gotov do kraja ove godine u početkom iduće, procjenjuje se, oko 800 milijuna kuna trebalo bi se naći u tom fondu.
“Radi se o tome da postoji određeni broj računa u bankama koji se ne koriste. Radi se o malim iznosima na tim računima koje banke, na kraju krajeva, prebacuju u svoj kapital. Pitanje je da li bi bilo dobro s tim novcem napraviti jedan fond koji bi razvijao društveno korisne stvari, od stipendiranja studenata koji su slabijeg imovinskog statusa do jeftinijih kredita poduzetnicima do 200.000 kuna uz kamatnu stopu od tri posto”, izjavio je ministar Gordan Maras. Objašnjava kako nismo prvi u svijetu koji su se toga sjetili, brojne države imaju ovakav sustav.
“Mi se jednostavno slijedimo takvim primjerima. Naravno, upitnost vlasništva nad računima i tim novcem nije upitna. Svi oni koji ikada požele uzeti taj novac to mogu učiniti i dobit će novac uvećan uz pripadajuću kamatnu stopu”, objašnjava Maras.
Prema nekim procjenama, navodno u Hrvatskoj ima oko 500.000 takvih neaktivnih računa. S obzirom na to da banke ne daju podatke o iznosima na tim računima jer su poslovna tajna, tek treba utvrditi pravu količinu novca. U tu će vjerojatno nastati problem. Iako brojne države svijeta imaju takav sustav, primjerice Irska nakon 5 godina uzima taj novac, Velika Britanija nakon 15, Italija nakon 10, Španjolska nakon 20, a savezna država Ohio nakon 3, ministar i njegova radna skupina jako će morati paziti da novi zakon bude jasno napisan i da ga Ustavni sud neće srušiti. Isto tako, Irska je uvođenjem tog zakona u startu sa spavajućih računa uzela 50 milijuna eura, Velika Britanija čak 200 milijuna, a Australija iprasivnih 250 milijuna eura
Koliko bi takav račun u Hrvatskoj trebao biti neaktivan da država uzme novac s njega, još je otvoreno pitanje.
“Mislimo da bi u Hrvatskoj taj rok mogao biti oko 5 ili 6 godina. Jako dobar primjer je Irska koja to radi nakon 5 godina. Najvažnije je napomenuti da nitko ne ostaje bez novca. Formira se fond i građani, zapravo, na neki način postaju njegovi udjelničari i kada god zažele, mogu ga podignuti. Jedina razlika je što se novac akumulira u fondu a ne u bankama. Inače, banke imaju mogućnost te neaktivne račune zatvoriti već nakon 12 mjeseci, uz uvjet da su to mali iznosi. Zato ne vidim nikakav problem u ovom prijedlogu jer ako banke mogu zatvarati te račune i uzeti novac zašto se on ne bi iskoristio bolje?”, kaže Maras.
Iznos s kojim je Maras izašao u javnost, a riječ je o potencijalnih 800 milijuna kuna, temelji na iskustvu i procjenama drugih država. Naravno, to će tek moći definirati kada se takav fond uspostavi. Također, budući da nije riječ i zanemarivom iznosu, banke će sigurno negodovati.
“Najbitnije je da je vlasništvo nepovredivo. Jedino je razlika u tome da će taj novac umjesto na računima u bankama biti u fondu i korišten u društvene svrhe. U svakom trenutku će ga moći dobiti. Vodit ćemo se svim pozitivnim propisima i Ustavom RH da napravimo zakon koji će biti funkcionalan. Jedino je pitanje je li društvena korist važnija od banaka? Vodimo se s time jer bi taj fond godišnje mogao stipendirati 3.000 studenata i kreditirati tiuće malih poduzetnika”, zaključuje Maras.
Ukoliko zakon prođe, novi fond trebao bi poticati poduzetnike početnike i start upove, razne poduzetničke inkubatore, studente te kreditirao bi manje poduzetnike.