Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako je teško nagađati o rokovima i okvirima u kojima bi Hrvatska mogla uvesti euro.
Marić je to rekao novinarima u Saboru, odgovarajući na pitanje koliko je realna najava premijera Tihomira Oreškovića da bi Hrvatska euro mogla uvesti već za četiri godine.
"Potpisom i pristupanjem Europskoj uniji preuzeli smo i obvezu uvođenja eura kada budu ispunjeni kriteriji za to. Ono što ste vidjeli iz programa Vlade, uz gospodarski rast i zapošljavanje, fokus je na konsolidaciji proračunskog manjka i stabilizaciji, odnosno smanjivanju javnog duga. Upravo su to dva kriterija koja u ovom trenutku ne ispunjavamo. U tom kontekstu je ta izjava premijera i dana. Što se tiče samih rokova i okvira, o tome je danas teško spekulirati. Pred nama je puno toga što trebamo ispuniti, ne samo kriterije iz Maastrichta, nego općenito da ispunimo cilj, a to je stabilizacija i smanjivanje javnog duga", rekao je Marić.
Dodao je kako o uvođenju eura Hrvatska može razmišljati nakon što ispuni te uvjete te podsjetio da tomu prethodi tzv. tečajni mehanizam koji iziskuje proceduru u trajanju od oko dvije godine. "U tom kontekstu treba gledati i cijeli vremenski horizont ispred nas", dodao je Marić.
Upitan znači li to da je nerealan ulazak Hrvatske u eurozonu 2020., odgovorio je kako je teško komentirati je li to realno ili nije.
"Dakle, sigurno ne prije 2020. Znači, razdoblje nakon toga, o tome možemo početi govoriti", rekao je Marić.
O uvođenju eura ali i o nacrtu državnog proračuna za RTL Televiziju govorio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
"Da bi ocijenili proračun, prvo moramo vidjeti kako će kompletno izgledati. Zasad imamo samo smjernice prema kojima ne znamo završne brojke za 2015. godinu. Znači, ne znamo brojke od kojih krećemo. Drugo, ne znamo kako će izgledati račun financiranja proračuna. Ono što znamo je cilj zamrzavanja rashoda na onu razini iz 2015., što bi, uz pretpostavku rasta BDP-a uz dva posto, koji je u ovom trenutku realan, moglo značiti smanjenje proračunskog deficita na tri posto. Što se tiče javnog duga - rast ili stabilizaciju. Ovisi o ovim stvarima koje još ne znamo".
O euru je, pak, Vujčić rekao ovo: "Nećemo imati euro za četiri godine. Premijer i ja smo razgovarali o tome i o toj dinamici. Što znači ta dinamika? Ta dinamika znači da prvo moramo pokazati da je RH u stanju kredibilno i održivo smanjivati udio javnoga duga u BDP-u. Dakle, ako se ove godine stabilizira, u 2017. i 2018. se taj javni dug mora značajno smanjivati da bi razgovarali s Europskom komisijom u tečajni mehanizam Europske monetarne unije. A mogli bismo ukoliko uspije ekonomska politika i ovi ciljevi do 2020. godine. Zatim u tečajnom mehanizmu moramo provesti dvije godine da zadovoljimo onih pet kriterija. Samo uvođenje eura prije 2022. godine je teško".