Na devetoj godišnjoj međunarodnoj Konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina održao se, između ostalog i panel o velikim infrastrukturnim projektima.Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić objasnio je kako Hrvatske vode imaju 32 vodogospodarske ispostave.
-Četiri petine investicijskih aktivnosti Vode rade u suradnji s Europskom unijom. Potrebno je naglasiti da se vodne građevine dijele na one regulacijske, zaštitne, one namijenjene melioraciji tla te komunalne vodene građevine. 2012. godine bilo je preko 1000 natječaja za ulaganje u vrijednosti od tri milijarde kuna u vodno gospodarstvo. Hrvatske vode su provele od toga 600 milijuna kuna dok je ostatak sredstava proveden od strane komunalnih jedinica. Obzirom da je sada aktualno pitanje poplavljenih područja, treba napomenuti da se oko 120 milijuna kuna godišnje izdvaja za izgradnju novih nasipa. No kako se situacija promijenila, u kompaniji nastojim povećati taj iznos te očekujemo kako će se u narednih sedam do osam godina taj iznos popeti na tri do četiri milijarde kuna- rekao je Plišić.
Naveo je i kako se do 2020. planira osigurati navodnjavanje za oko 65 000 hektara u vrijednosti od 2,5 milijarde kuna. Plišić je rekao i kako su kod Neretve stigli do dobijanja građevinske dozvole a kako bi do 2018. Godine trebali većinskim dijelom uspostaviti sustave odvoda otpadnih voda. Za tzv. Unutrašnje vode osigurana su sredstva u vrijednosti od 110 milijuna eura.
-Što se pak tiče Jadrana, on je rađen u dvije faze. U prvoj fazi koja je završena uloženo je 60 milijuna eura dok je za drugu fazu koja bi trebala biti dovršena do kraja iduće godine, namijenjeno 80 milijuna eura. Od IPA-e smo se uspjeli financirati između ostalih i za Knin gdje je riječ o projektu vodoopskrbe kao i kanalizacijske mreže, uključujući izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na koje je utrošeno 16 milijuna eura te Drniškom sustavu vodoopskrbe i odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda vrijedanim 6,45 milijuna eura-. Dodao je još i kako od 1. Siječnja 2014. Godine Hrvatske vode zamijenjuju EU kao jedinicu za pripremu projekata no ako će se morati ići u okrupnjavanje komunalnih i vodovodnih jedinica kojih je sada više od 180 a, po njegovom mišljenju, ta brojka ne bi smjela prelaziti 50.
Predsjednik uprave HEP-a Zlatko Koračević izjavio je kako su njima ove godine poplave više koristile poslovanju nego škodile. Naime, ostvarena je druga najveća proizvodnja električne energije nakon 2007. godine. S druge strane, priznao je kako sami sebi potrvđuju kako nisu optimalno iskoristili potencijale za proizvodnju električne energije.
-Još uvijek ovisimo o kiši, takozvanoj Genovskoj cikloni koja, kad je jaka, potiče poslovanje. HEP mora raditi na način da mora osigurati dostupnost, sigurnost ali i održivost. HEP je prijenosnu funkciju izdvojila iz svog sustava te smo ga dali regulatoru. Potvrdu za certifikaciju trebali bismo dobiti idući mjesec- rekao je Koračević. Nadodao je i da pored HEP-a funkcionira još 11 tvrtki te kako je električna energija koju HEP isporučuje konkurentna te da to treba održavati.
-Suverenitet poput samostalnosti, himne ili zastave je jedno ali država mora biti elektroenergetski suverena. Do 2016. godine projekcija je da proizvodimo onoliko energije koliko potrošimo uz praćenje svih oblika dizanja energetske učinkovitosti-.
Naglasio je kako trenutno raspolažu šest hidroelektrana, jednom termoelektranom a posebno se osvrnuo da hidroelektranu Ombla.
-Ta je hidroelektrana prošla sve procedure i vjerujem da će dobiti zeleno svjetlo. To je u potpunosti istražen projekt za čiju je samo zaštitu izdvojeno već šest milijuna kuna. Treba napomenuti da se izvor pitke vode diže na 1500 litara po minuti čime bi se moglo snabdijevati čitavo dubrovačko primorje. Vi morate znati da smo mi u bivšoj državi gradili godišnje po tri hidroelektrane dok smo sada, otkada je Hrvatske, sagradili samo jedn-
Nadodao je i kako budućnost HEP-a nakon ulaska u EU vidi u proizvodnji električne energije ali i u trgovini u Hrvatskoj ali i susjednim zemljama, dok već opskrbljuju Sloveniju i Italiju. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, zaštićenim područjem Natura 2000 upravljat će se iz Bruxellesa. Koračević kaže kako je to izuzetno loše ali kako je to ujedno i naša realnost. --Moramo odlučiti želimo li živjeti u kavezu jer nisam siguran da baš toliko teritorija Hrvatske treba biti u Naturi 2000 koja ograničava razvoj jedinica lokalne samouprave, koje će za bilo kakav zahvat na tom području morati pitati Bruxelles-kazao je.
Što se tiče Plomina, Koračević je rekao je u tijeku slanje tendera za obvezujuću ponudu. Investitori su u roku šest mjeseci obvezni dati ponudu te smatra, kako bi HEP do kraja godine, trebao imati strateškog partnera i potpisati konačan ugovor.