S obzirom na visoku nezaposlenost mladih i činjenicu da veliki broj mladih napušta zemlju u potrazi za poslom te odlazi u inozemstvo, rješavanje problema njihove nezaposlenosti najvažnija je zadaća gospodarstvenika, ali i nadležnih institucija.
Stoga je to bila i jedna od glavnih tema tijekom drugog dana održavanja Business WinDays15 konferencije. Prema podacima Europske komisije, nezaposlenost mladih u Hrvatskoj iznosi oko 45 posto, i po tome smo, zajedno sa Španjolskom i Grčkom, najgori u EU.
- Nezaposlenost mladih jest zabrinjavajuća, no najveća je kod onih najlošije obrazovanih, najmanja kod najbolje obrazovanih, a nema je kod onih obrazovanih u pravom smjeru – rekao je na okruglom stolu „Nezaposlenost mladih – što moramo učiniti danas?“ ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, istaknuvši kao dobar primjer svoj matični fakultet, zagrebački FER. Mornar se složio da u Hrvatskoj ne postoji veza između obrazovnog sustava i tržišta rada, dodavši da se u njegovom mandatu započelo s cjelovitom reformom obrazovnog sustava, ali da se stvari ne mogu promijeniti preko noći nakon 60 godina lošeg sustava. – Pokrenuli smo reformu kurikuluma upravo sa željom da obrazujemo ljude koji će sami stvarati radna mjesta, mlade ljudi koji će misliti i biti spremni na izazove suvremenog doba. ICT industrija je upravo odličan sektor koji je izgrađen na inovacijama i potiče poduzetništvo te samozapošljavanje – rekao je Mornar.
Osim Mornara na okruglom stolu raspravljali su i Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, Danica Purg, predsjednica IEDC Bled School of Management, Aleksandar Zemunić, direktor tvrtke Selectio i Boris Jokić s Institut za društvena istraživanja, voditelj Ekspertna radne skupine za provođenje kurikularne reforme.
Učenje napamet
Sudionici okruglog stola složili su se da naš obrazovni sustav trenutno ne generira ljude koji su potrebni tržištu rada. Nažalost mladi ljudi kod nas u školama uče napamet, umjesto da uče konceptualno - kako razmišljati, povezivati i logično zaključivati.
Ivan Vidaković je u svojem izlaganju naglasio kako strategija treba proizaći iz istraživanja i analiza. - Ja sam čovjek od brojki te vjerujem kako brojke mogu dati rješenja na mnoga pitanja. Rješenje nije pitati poslodavce da kroje obrazovnu politiku, iako će oni kasnije zapošljavati mlade ljude, već razmišljati strateški, dugoročno, imati viziju gdje želimo ići i analizirati trenutne rezultate konkurentnosti Hrvatske u odnosu na druge zemlje. Mlade treba usmjeravati prema tehničkim i matematičkim znanostima, kako bi mogli biti konkurentni za zanimanja budućnosti, a pri tome prvenstveno mislim na zanimanja u ICT sektoru – istaknuo je Vidaković dodavši da živimo u stoljeću koje je „data driven“ i da tome treba što prije prilagoditi i obrazovni sustav.
Boris Jokić je naglasio važnost fleksibilnosti u reformi obrazovanja. - Obrazovni sustav mora biti fleksibilan, on mora stvarati ljude koji znaju, ne raditi, nego misliti, motivirati ih da se interesiraju i proučavanju. Potrebno je konceptualno promijeniti predmete, nije normalno da se neki predmeti uče prema istim metodama u osnovnoj i srednjoj školi. Bilo bi svakako dobro što više povezati obrazovanje s praksom, djeca bi trebala što više biti u kontaktu s realnim sektorom preko izrade različitih projekata, do sudjelovanja u praktičnoj nastavi – rekao je Jokić, istaknuvši da su hrvatski učenici sada po sva tri PISA testa ispod prosjeka OECD-a. Aktualna obrazovna reforma fokusirati će se posebno na reformu strukovnog obrazovanja gdje je problem nedostatak prakse tijekom obrazovanja.
45 posto mladih nezaposleno
Danica Purg je rekla da je bila iznenađena podatkom da je u Hrvatskoj 45 posto mladih nezaposleno, a kao jednu od mjera koje bi mogle olakšati njihovo zapošljavanje navela je porezno rasterećenje mladih poduzetnika. Navela je i primjer Singapura gdje poslodavci moraju 2 posto godišnjeg prihoda investirati u edukaciju zaposlenika, a novac koji ne potroše u tu svrhu moraju dati državi u vidu poreza. Aleksandar Zemunić naveo je nekoliko pozitivnih primjera tvrtki u Hrvatskoj koje kroz program Poslodavac partner ostvaruju blisku suradnju s fakultetima i studentima kojima nude stručnu praksu i koji potom često završavaju kao njihovi zaposlenici.
Pitanje upisnih kvota i činjenicu da se više upisuju fakulteti nakon kojih mladi ne mogu naći posao od onih koji omogućuju lakše zapošljavanje, kazao je Dražen Klarić navevši kao primjer studij novinarstva za kojim vlada potražnja, a industrija je u padu. On smatra kako je odgovornost studenta hoće li upisati studij nakon kojeg će se moći lakše ili teže zaposliti. Jokić se složio s tezom o individualnoj odgovornosti i istaknuo kako je u Hrvatskoj još problem i mentalitet koji podrazumijeva da se od države očekuje pronalazak posla. Vidaković pak ocjenio kako studenti ne mogu biti odgovorni za ono što ne znaju i da im se stoga moraju pružiti prave informacije.
Prije okruglog stola na temu „nezaposlenost mladih“, posjetitelji WinDays15 konferencije mogli su slušati predavanje o millenialsima. U zadnje vrijeme vrlo je popularno govoriti o navikama i karakteristikama generacije Y ili popularno zvanim millenialsima, koji su rođeni između 1980. i 2000. godine, a najveći izazov je iskoristiti njihove dobre osobine u poslovnim procesima 21. stoljeća. O toj je temi govorila Gabrielle Jackson na predavanju „Mitovi millenialsa – kako pomoći različitim generacijama da bolje međusobno surađuju“. Gabrielle Jackson je i autorica knjige upravo o generaciji Y te vlasnica agencije koja se bavi savjetovanjima velikih korporacija kako na najbolji način implementirati vrline millenialsa u poslovni svijet.
Trećeg dana WinDays15 konferencije započinje Technology dio koji će donijeti brojne zanimljivosti iz ICT industrije, s naglaskom na poslovanje u oblaku.