Kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo uspješnije mora iskoristiti ekonomske prilike koje se nude ne samo u Hrvatskoj, već i u širem okruženju. Potrebno je razviti makroekonomske pretpostavke, stabilnost i klimu kako bi strani investitori prepoznali Hrvatsku kao pouzdanog poslovnog partnera
To je poručio voditelj Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Carlos Pinerua sudionicima panela "Restoring growth and competitiveness in Croatia" koji je organizirao Zavičajno društvo Dalmacije.
Vlada mora znati uspješno i racionalno raspolagati ograničenim resursima kako bi, zahvaljujući tim resursima i prirodnim i geografskim prednostima generirala daljnji rast. Pouzdanost i kredibilnost vlade koja koristi sve ljudske i materijalne potencijale u cilju povećavanja općeg dobra i prosperiteta dovest će do traženih poboljšanja.
Glavni problem koji se našao na putu gospodarskog oporavka, investicija i konkurentnosti je krajnje neefikasan javni sektor koji umjesto da služi gospodarstvu i gospodarstvenicima svrha je samome sebi. Tako je i Svjetski gospodarski forum u Davosu kao glavni problem hrvatskog gospodarstva naveo upravo neefikasnu javnu administraciju. O tome je govorio i docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu Vedran Đulabić je zaključio da dok ne postoji politička volja čelnih ljudi u javnom sektoru neće biti moguće zahtijevati od djelatnika u tom sektoru veće zalaganje, neće biti mogućih sankcija, niti mjerljivosti očekivanih i realiziranih efekata. Do promjena ne može doći budući da Hrvatska uporno živi između izbora te nema dovoljno političke svijesti kako bi došlo do konsenzusa o potrebi provođenja nužnih reformi.
Direktor korporativnog brenda u društvu JGL Teo Rakočević dodao je kako u javnom sektoru ne vrijede jednaka pravila za pojedine zaposlenike, koji moraju ispuniti očekivanja koja od njih ima poslodavac što je suprotno privatnom sektoru. Nažalost, poručio je, do tada Hrvatska ne može i neće ići naprijed.
Maroje Lang, pomoćnik ministra financija, rekao je kako je Hrvatska provela brojne reforme, ali problemi koji se gomilaju godinama ne mogu se riješiti brzo te će biti potrebno dulje vrijeme kako bi promjene bile vidljive. Visoki deficit i šestogodišnja recesija učinile su posao Ministarstva financija težim nego ikad stoga je preporučio svim institucijama da se više oslone na korištenje sredstava iz europskih fondova, gdje je ukazao na pozitivni primjer Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Pinerua je naglasio da je trenutačni način života hrvatskog stanovništva - život na dug. Unatoč činjenici da je danas zaduženje relativno jeftino, jednog dana isto će doći na naplatu i to s kamatama te je potrebno započeti s reformama čim prije.
Promjene koje Hrvatska provodi nisu niti dovoljno brze niti dovoljno učinkovite te je na listi Svjetske banke „Doing business“ Hrvatska na poraznom 65 mjestu. Doduše, to je za dva mjesta bolje nego prethodne godine, ali i dalje nije takvo da bi bilo u mogućnosti privući investitore koji žele oploditi svoj kapital.
Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić istaknula je kako je Hrvatska malo tržište i nudi mali prinos na kapital da bi bila investitorima privlačna te stoga Hrvatska mora naći svoje tržišne niše.
Na panelu je zaključeno kako postoji velika razlika između kadrova koje gospodarstvo treba i stručnjaka kakve obrazuju hrvatska sveučilišta. Veliki problem je i korupcija koja se prožela u sve strukture društva, uključujući i sveučilišta. Iako je Hrvatska na samom dnu Europe kada govorimo o investiranju u obrazovanje, Pinerua je napomenuo kako nije samo važno koliko se investira, već je bitno i ono što dobijemo kao proizvod obrazovanja.