Na konferenciji Dani hrvatskog osiguranja, koja se u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i Hrvatske gospodarske komore održala od 4. do 6. studenog u Opatiji, održan je panel na temu Kako privatni osiguratelji i država zajedno mogu napraviti bolji zdravstveni sustav?
U uvodnom izlaganju Dean Klemente Maletić, član Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja, istaknuo je da je prije svega nužno jasnije definirati prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, što je u pokriću, a što izvan te da je to upravo preduvjet za razvoj dodatnog zdravstvenog osiguranja, koji je nužno poticati s obzirom da dodatno zdravstveno osiguranja ima višestruki pozitivan učinak na zdravstveni sustav. Još veći potencijal, naglasio je, nalazi se u segmentu privatnog zdravstvenog osiguranja koje u Hrvatskoj postoji samo u teoriji. Privatna osiguranja osiguravaju pokrića po mjeri osiguranika, a privatni osiguratelji plaćaju više zdravstvenim ustanovama od javnog sustava čime se stvara profit za daljnja ulaganja. Istaknuo je primjere Njemačke i Austrije, gdje je privatno zdravstveno osiguranje uspješno zaživjelo. Isto tako, važno je napomenuti kako na primjer u Njemačkoj i Austriji, postoji više pružatelja obveznog zdravstvenog osiguranja po principu solidarnosti, a kompeticija između osiguratelja osiguranicima jamči raznovrsnost ponude i veća prava. Gledano kroz brojke, na 81 milijun stanovnika Njemačke dolazi oko 140 osiguratelja obveznog i privatnog zdravstvenog osiguranja što čini cca 580.000 osiguranika/osiguratelju. Austrija na 8,5 milijuna stanovnika ima oko 15 provoditelja obveznog i privatnog zdravstvenog osiguranja, dok Hrvatska na 4,3 milijuna stanovnika ima jednog provoditelja. Također, istaknuo je kako u sustavu financiranja zdravstva, gdje su troškovi iz godine u godinu sve veći, uloga osiguranja obveznog i dobrovoljnog postaje ključna za zaštitu osiguranika od neplaniranih visokih troškova liječenja.
Na pitanje moderatora, dr. Marija Harapina, o suradnji javnog i privatnog zdravstvenog sustava, Davor Katavić, zamjenik ravnateljice HZZO-a, naglasio je kako ima dosta prostora za poboljšanje na području dopunskog i dodatnog osiguranja, ali da uvođenje privatnog zdravstvenog osiguranja nije najracionalniji put za malu državu poput Hrvatske, zbog nesređenih pravnih osnova i tokova. Smatra da se tu ne možemo voditi za primjerima Austrije i Njemačke koje u tome imaju dugogodišnje iskustvo, te istaknuo primjer Slovačke, koja je u tome imala jako puno teškoća.
Davor Katavić također je dodao da je HZZO spreman za izdvajanje dopunskog osiguranja u zasebno društvo za osiguranje i da se to realno može očekivati već početkom iduće godine. Najveći prostor suradnje, kako je rekao, je u tome da svi trebaju raditi na tome da privuku 1,5 milijuna ljudi koji još uvijek nemaju ničije dopunsko osiguranje.
O tome što će tržištu donijeti izdvajanje dopunskog osiguranja HZZO-a u zasebno društvo za osiguranje, Andreja Kumanović iz Uniqa osiguranja te Dean Klemente Maletić iz CZO-a složili su se da je to pozitivno za tržišnu utakmicu od koje će u konačnici profitirati osiguranici. Također, istaknuli su kako je potrebno osigurati jednak pristup tržištu svim provoditeljima dopunskog zdravstvenog osiguranja sukladno europskoj pravnoj stečevini.
Dr. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore istaknuo je kako je polazišna točka svega činjenica da svega 30% ljudi plaća zdravstveno osiguranje, a 100% ga koristi te da nema dovoljno političke snage i zrelosti da se to promijeni. Smatra da je nužna reforma zdravstva za koju nema zrelosti, a kako to napraviti moraju odgovoriti stručnjaci i struka, a politika je ta koja mora dati okvir. Reforma zdravstva treba ići u smjeru da zdravstvena usluga bude dostupna svim građanima RH te da dođe do boljeg iskorištavanja privatnog kapitala da se rastereti obvezno zdravstveno osiguranje.