Centar za gospodarenje otpadom Marišćina pokraj Rijeke nalazi se u finalnoj fazi izvedbe. Tom prigodom za predstavnike medija predstavljen je ovaj projekt čija se vrijednost procjenjuje na 277 milijuna kuna.
EU fondovi sufinancirali su ovaj projekt sa 71 posto, a ostatak iznosa osiguran je od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, grada Rijeka, Primorsko-Goranske Županija, te tvrtke Ekoplus. - Kad krene s radom, Marišćina će biti prvi funkcionalni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. U njemu će se obrađivati otpad u skladu s najvišim standardima.Iz otpada će se izdvajati korisne sirovine, a trajno će se odlagati tek minimalni dio ostatnog otpada. U Hrvatskoj do kraja 2018. moramo sagraditi 13 takvih centara koji su važan dio cjelovitog sustava gospodarenje otpadom. Gospodarenje otpadom je važan dio cirkularne ekonomije koji omogućuje čišći okoliš i otvaranje novih radnih mjesta - izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel dotakao se u kratkom govoru kritika upućenih iz lokalnih aktivističkih udruga koje se protive ovoj izgradnji. – Samo prozvani ekolozi koji nemaju nikakvog obrazovanja da bi mogli adekvatno govoriti o ovom programu ne znaju što hoće. Neka puste školovane ljude da rade svoj posao - izjavio je gradonačelnik. Župan Primorsko-goranske županije Željko Komadina naglasio je , pak, kako će ova izgradnja konačno dovesti i do manje cijene za komunalni otpad.
Osnovni zadatak ovog centra je obrada nerazvrstanog otpada iz kojega se zatim izdvajaju korisne sirovine i materijali za energetsku uporabu. U Hrvatskoj bi po planu do 2018 trebalo biti sagrađeno 13 ovakvih centara za gospodarenje otpadom. No, ako znamo da je još 1999 godine započeo proces za izgradnju Marišćine, ostali centri morat će se nositi s golemim preprekama.
No, Marišćina je probila led, tako da bi ostalima put ipak trebao biti nešto lakši. Formirani su i timovi stručnjaka koji bi trebali pomoći u tom procesu. – Nakon Marišćine s probnim radom kreće CGO Kaštijun u Istri,a u idućih 6 mjeseci za sufinanciranje iz EU fondova trebalo bi se prijaviti još šest projekata- objasnio je Sven Muller, direktor fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tako bi sljedeći projekti trebali biti Bikarac II, Piškornica, Biljane Donje, Lučno Razdolje, Babina Gora i Lećevica.
U Europskoj uniji danas postoji više od 330 ovakvih postrojenja za obradu otpada koji se koriste mehaničko-biološkom tehnologijom te koji zadovoljavaju sve ekološke propise .