Državni zavod za statistiku objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u ožujku, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 1,0 posto, dok je realno porastao za 3,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
U Hrvatskoj je u ožujku promet u trgovini na malo realno porastao za 3,5 posto na godišnjoj razini, brže nego mjesec dana prije, ali sporije od očekivanja analitičara.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u ožujku, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 1,0 posto, dok je realno porastao za 3,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla 3,2 posto na godišnjoj razini.
No, to je sporiji rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje u ožujku za 4,2 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 4 do 4,5 posto. U ožujku je promet u trgovini na malo porastao 19. mjesec zaredom, što još nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
- Ovim izvješćem potvrđen je trend realnih godišnjih stopa rasta u trgovini na malo koji traje od rujna 2014. Na povoljna kretanja upućivali su i pokazatelji iz Ankete o pouzdanju potrošača koji su u ožujku nastavili trend rasta koji traje od listopada 2014., navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Ističu i kako je u ožujku zabilježen snažan dvoznamenkasti rast broja registriranih novih automobila od 13,1 posto godišnje
- U idućim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta prometa u trgovini na malo. Pozitivan utjecaj zasigurno će doći od očekivanog nastavka rasta fizičkih pokazatelja u turizmu te nastavka izostanka inflatornih pritisaka koji omogućuje rasterećenje osobnog dohotka potrošača, navode analitičari RBA.
Upozoravaju, međutim, da je snažniji rast potrošnje i dalje ograničen nepovoljnim stanjem na tržištu rada koje karakterizira niska zaposlenost i slaba kupovna moć stanovništva.