Bazno istraživanje o strukturi vinograda u 2015., koje je proveo Državni zavod za statistiku, pokazuje da je u Hrvatskoj ukupno 41.188 proizvođača vina, pod vinogradima je 20.885,2 hektara, a prema sortama vinove loze sa zaštićenom oznakom izvornosti najviše je površina pod graševinom, plavcem malim i istarskom malvazijom.
Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u prošloj godini bilo 41.188 proizvođača vina koji su raspolagali s 20.885,2 hektara vinograda, pri čemu je 18.620,5 hektara površina vinskih sorti grožđa sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI). Od ukupnog broj proizvođača vina, njih 14.988 ima manje od 0,10 ha, odnosno ukpuno raspolažu s 965,6 hektara. Najveći broj vinogradara, njih 20.337, raspolaže s površinom od 0,1 do 0,49 hektara, odnosno ukupno imaju 4.235 hektara. Između 0,50 i 0,99 hektara ima 2.858 vinogradara koji raspoložu s ukupno 1.978,3 hektara, s površinom od 1 do 2,99 hektara ima 2.264 proizvođača. Samo 148 proizvođača ima 10 i više hektara pod vinogradima, odnosno raspolažu s ukupno 7.160,8 hektara.
Iz DZS-a napominju kako se bazna istraživanja o strukturi vinograda u EU provode svakih pet godina, a počela su se provoditi u 1979. i obvezatna su za sve države članice koje imaju 500 ili više hektara vinograda pod uvjetom da je proizvodnja uglavnom namijenjena tržištu. S obzirom da su godišnjim statistikama obuhvaćene sve proizvodne površine, ukupna je istraživana površina manja od ukupne površine vinograda registrirane u redovitim godišnjim statistikama, navode statističari.
Prema rezultatima istraživanja, u strukturi vinograda najviše je vinskih sorti vinove loze sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) pod graševinom (24,7 posto), plavcem malim i malvazijom istarskom (9,1 posto), dok ostale sorte vinove loze zauzimaju 57,3 posto površine. Tako je pod graševinom 4.589,9 hektara, plavcem malim 1.697,3, a malvazijom istarskom 1.683,9 hektara.