Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je u formi nacrta predstavljen, za Hrvatsku poljoprivrednu komoru nije najbolje rješenje.
Predsjednik HPK Mato Brlošić obrazložio je to na konferenciji za novinare rekavši da je pravilo najbolje napisanog gospodarskog programa, prema kojem će se dodjeljivati koncesija na 50 godina, jednostavno pravilo po kojem će se isključivati mali poljoprivrednici.- Realno je za očekivati da će takav program uvijek bolje napisati veliki sustavi nego mali poljoprivrednici, međutim to nije garancija da će oni biti uspješniji - napomenuo je.
Glavni tajnik HPK Damjan Bogdanović dodao je da je pisanje gospodarskog programa za narednih 50 godina besmisleno jer nitko ne zna kakva će biti klima, hoće li doći do migracija te kakve će se sve promjene u međuvremenu dogoditi. Uostalom, podsjetio je, prije deset godina rađeni su programi za gradnju farmi kada su u Ministarstvu već unaprijed odredili cijenu sirovog mlijeka, da bi se samo nekoliko godina kasnije pokazalo da je taj program bio čisti promašaj.Osim toga, nastavio je Brlošić, Povjerenstvo koje je napravilo nacrt zakona čini 27 članova od kojih je jedan predstavnik HPK, a ostali nisu uopće povezani, tvrde u HPK, s poljoprivredom. Brlošić je rekao da su predložili kriterije za dodjelu zemlje te da na prvom mjestu bude taj da zemlju dobije dosadašnji posjednik, a tek onda da slijede kvalitetni gospodarski programi i ponuđena cijena. Dodao je, ukoliko se ne prihvate njihovi prijedlozi, povući će se iz Povjerenstva jer ne žele da budu sudionici nečeg što je nerazumno. Protive se da isključivo Agencija za poljoprivredno zemljište odlučuje o prodaji ili zakupu privatnog zemljišta te predlažu da vlasnici imaju pravo i direktne prodaje ili davanja u zakup.
Član Upravnog odbora HPK Mijo Latin smatra da će se ovom politikom favorizirati veliki sustavi, a da će seljaci propasti, a Brlošić se nadovezao na to da će i veliki sustavi ulaskom Hrvatske u EU postati mali, jer će doći jači igrači.Što se tiče poticaja, poljoprivrednici nikad nisu ovoliko dugo čekali na isplatu. Drugi dio poticaja trebao je već biti isplaćen i čekat će posljednji rok koji ističe 30. lipnja, nakon čega će poduzeti korake da odbrane svoja prava. Upozorili su da, ukoliko se ne isplate poticaji, poljoprivrednici neće imati sredstva za gorivo te će se žetva značajno otegnuti.Što se pak tiče 8.000 poljoprivrdnika koji nisu nikako dobili poticaje (jer im dug državi premašuje iznos poticaja), u HPK smatraju da je to i nekorektno i protuzakonito jer sredstva poticaja nisu sredstva ovrhe.
- Oni imaju zakonsko pravo na te poticaje i mislim da bi tu trebalo biti samo malo više razumijevanja, jer njihov je dug prema državi 10 milijuna kuna koji poljoprivrednici ionako moraju platiti. Država neće nikad dobiti 40 milijardi kuna do sada neplaćenog poreza, pa nije jasno zašto ne bi bili fleksibilniji dok poljoprivrednici stanu na noge - rekao je Brlošić.Što se tiče cijene pšenice, prijedlog poljoprivrednika je da se ona određuje na temelju cijena u okruženju. Prema izračunu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, troškovnik pšenice ove je godine iznosio 1,34 kune po kilogramu. Inače, očekuju prosječan prinos s nešto manje kvalitete zbog jake zime te suše koja je jedno vrijeme bila nakon zime.
Latin se pak osvrnuo i na izjave iz Ministarstva poljoprivrede o preko milijun hektara zemlje koje planiraju staviti u funkciju. Prema Latinovim podacima, radi se o samo 552 tisuće hektara, pa nije jasno odakle im toliko hektara, osim ako ne računaju na šikaru.- Katastarski to jeste poljoprivredno zemljište, ali stanje na terenu je takvo da bi trebalo puno vremena da se ono stavi u funkciju, a to nećemo stići do ulaska u EU -rekao je Latin.