Hrvatska
StoryEditor

Sjaj i tuga osiguravajućih društava

27. Ožujak 2016.

Domaći su osiguravatelji s rastom ukupno zaračunane bruto premije od 163,5 milijuna kuna u 2015. ostvarili najbolji rezultat u posljednjih sedam godina. Međutim, u tim su godinama u neživotnom osiguranju nestale 1,34 milijarde kuna

Domaći osiguravatelji lani su ostvarili najbolji rezultat u posljednjih sedam godina. Ukupna zaračunana bruto premija lani je porasla ukupno 163,5 milijuna kuna, što je jedini šesteroznamenkasti rezultat od 2008. kada je bruto premija rasla gotovo 619 milijuna kuna. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, ukupna zaračunana bruto premija na kraju 2015. bila je 8,72 milijarde kuna. No unatoč ukupno odličnom rezultatu, situacija nije idilična. Segment neživotnog osiguranja pada od 2008., a lani je bruto premija bila 5,79 milijardi kuna, što je za gotovo 133 milijuna kuna manje nego godinu prije. U posljednjih sedam godina u neživotnom osiguranju nestalo je 1,34 milijarde kuna. S druge strane, segment životnog osiguranja raste, i to znatno.

Autoosiguranja blizu dna

Naime, u posljednje četiri godine bruto premija životnih osiguranja stalno je u pozitivi, a prošla godina bila je iznimno uspješna. Premija je rasla čak 296,5 milijuna kuna i na kraju prosinca iznosila je 2,93 milijarde kuna. Prema podacima HUO-a, u posljednje četiri godine ukupna premija životnog segmenta porasla je gotovo 503 milijuna kuna. Svi ti statistički podaci jasno pokazuju smjer kretanja osiguravateljne industrije. Naravno, najveći uzrok iznimno velikog pada premije u segmentu neživotnih osiguranja police su autoosiguranja. Primjerice, premija cijeloga tog segmenta lani je pala za 132,9 milijuna kuna. Premija autoosiguranja pala je za 332 milijuna.

– Hrvatsko tržište osiguranja doživjelo je velik pad premije obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Prosječna premija od početka liberalizacije u malo više od dvije godine pala je za gotovo 40 posto, što je od 2013. do 2015. godine dovelo do pada ukupne premije obveznog osiguranja automobilske odgovornosti za gotovo milijardu kuna (točnije 876 milijuna, op.a.), uz istovremeni rast u broju osiguranja za četiri posto. Takav pad premije zasigurno ima znatan negativan utjecaj na profitabilnost svih društava koja se na našem tržištu bave tom vrstom osiguranja. U posljednjim mjesecima primjetan je malo blaži pad prosječne premije u odnosu na prethodna razdoblja, što donekle sugerira da se pad premije autoosiguranja približio kraju, iako je to u ovom trenutku teško decidirano tvrditi – objašnjavaju iz Allianza.

Daruvar nije najpovoljniji

Jedni od najvećih igrača u autoosiguranju su Jadransko i Euroherc, koji ne odustaju od tog segmenta i koji su se u posljednjih nekoliko godina fokusirali na dodatnu zaštitu uz policu AO koju osiguranici dobrovoljno biraju i ugovaraju – kasko, police osobne zaštite vozača i suvozača, dobrovoljno osiguranje stečenih bonusa.

– Tržište AO-a stabilno je, nema više drastično visokih rušenja cijena kao što ih je bilo prve godine liberalizacije kada su cijene padale i po 20 ili 30 posto na mjesečnoj razini. Ipak cijene i dalje lagano klize u minus. No kod lidera tržišta, tj. velikih društava zamjetan je rast premije u automobilskom kasku. Također, društva se mnogo racionalnije ponašaju kod ugovaranja flota. S novim liberaliziranim uvjetima i diferenciranim cjenicima automobilskih osiguranja nekadašnja podjela na osam zona rizika postala je besmislena. Neka se društva još drže tih starih zona, ali većini je to tek relikt prošlosti. Tako registracije i osiguranja u zoni Daruvara uopće više nisu najpovoljniji. Iskusan vozač s dobrom poviješću osiguranja u Zagrebu će dobiti povoljniju policu od mladog vozača ili vozača s lošom poviješću štete koji se osigurava u Daruvaru – poručuje Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja.

Ističe da je hrvatsko tržište osiguranja izrazito zasićeno ponudom, osobito u automobilskim osiguranjima.

– Broj vozila po jednom društvu za osiguranje u Hrvatskoj uvjerljivo je najniži u odnosu na druge zemlje. Primjerice, u Sloveniji je dvostruko više, a u Poljskoj čak četverostruko više vozila osiguranih u jednome društvu nego što je to u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se automobilskim osiguranjima bavi 14 društava, a u Sloveniji ih je upola manje i u prosjeku ugovara se manje od 150.000 polica, što je iznimno malo za ekonomičnost poslovanja. Euroherc na godinu ugovara više od 450.000 polica automobilskog osiguranja, a Jadransko malo manje od nas, što pokazuje da je naša situacija ipak komfornija u odnosu na manja društva koja ugovaraju i mnogo manje od prosjeka – kaže Zorić, dodajući da uskoro planiraju povećati imovinski portfelj u kojem vidi prostor za rast i razvoj.

Nesvjesni rizika

Recesija i kriza donijele su određene izazove u prodaji višegodišnjih osiguranja, ponajprije zato što u Hrvatskoj još osiguranje nije shvaćeno kao potreba, već kao luksuz.

– Posebno se to odnosi na životna osiguranja, koja se, zbog nezavidne razine financijske pismenosti u Hrvatskoj, još smatraju prije svega štednjom, a ne onime što jesu – osiguranje, odnosno financijska sigurnost najbližih u slučaju nepredvidivih događaja za ljudsko zdravlje ili život. Naravno, slična je situacija i s osiguranjem imovine, a to najbolje pokazuju statistike prema kojima je tek svaka peta nekretnina u Hrvatskoj osigurana, odnosno oko 23 posto svih kućanstava, što je, u odnosnu na razvijena tržišta, zanemariva brojka. Iz toga možemo zaključiti da Hrvati još nisu svjesni rizika koji svakodnevno prijete njihovoj imovini, a od kojih se, ako uspoređujemo štetu koja može nastati s cijenom premije, svakako isplati osigurati – kaže Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawea Hrvatske.

Ističe da je Grawe zabilježio rast prodaje životnih osiguranja. To može, navodi, značiti dvije stvari: da se polako oporavljamo od višegodišnje krize i da je zbog kamata na štednju u bankama uvedenih 2015. godine dio klijenata sredstva za štednju preusmjerio u police životnih osiguranja, koje su pokazale veću isplativost.

– Tomu je, kad govorimo o Graweu, sigurno pridonijelo i to što smo osiguravajuće društvo koje je svake godine od osnutka do danas pripisalo dobit svojim korisnicima po policama životnih osiguranja – zaključuje Pureta.

24. studeni 2024 22:16