Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su ukupni krediti sektoru stanovništva na kraju lipnja iznosili 127,6 milijardi kuna, što je 0,9 posto više nego lani, no analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) ističu da je tom rastu najviše pridonijelo slabljenje kune prema euru i švicarskom franku te ne očekuju do kraja godine znatniji zaokret u kreditnoj potražnji.
Ukupni krediti sektoru stanovništva na kraju ovogodišnjeg lipnja iznosili su 127,6 milijarde kuna, što je pad na mjesečnoj razini od 700,9 milijuna kuna ili 0,5 poto, no u odnosu na lanjski lipanj, ali i kraj 2014. rast za 0,9 posto (za 1,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 milijarde kuna).
- Tako su ukupni krediti stanovništvu, nakon 30 mjeseci uzastopnog pada, i šesti mjesec za redom nastavili bilježiti blago pozitivne nominalne stope rasta, navode iz RBA.
Pritom napominju da tečajna kretanja odnosno slabljenje kune u odnosu na euro i švicarski franak pridonose rastu nominalne vrijednosti stanja plasiranih kredita. Naime, u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom) s udjelom iznad 71 posto, pa je slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,12 posto te 17,2 posto u odnosu na švicarski franak statistički doprinijelo višem kunskom iskazu kredita.
Godišnjem rastu kredita sektoru stanovništva najvećim je dijelom pridonio godišnji rast stambenih kredita, čija je vrijednost na kraju lipnja iznosila je 61,6 milijardi kuna, što je 48 posto ukupnih kredita sektoru stanovništva. U odnosu na kraj lipnja 2014. oni su 2,2 posto ili 1,3 milijarde kuna viši, čemu su pridonijela tečajna kretanja (osobito slabljenje kune u odnosu na švicarski franak), budući da krediti s valutnom klauzulom u ovoj skupini kredita imaju udio 92 posto.
- Iako nominalno tijekom prve polovine 2015. stambeni krediti bilježe pozitivne godišnje stope rasta ne smatramo da one nagovještavaju oporavak realne potražnje za istima, budući da se radi o dugoročnim kreditima uvelike ovisnim o kretanjima na tržištu rada i budućim očekivanjima, ističu analitičari RBA.
Drugi najveći doprinos godišnjem rastu kredita stanovništvu, kako navode, došao je od gotovinskih nenamjenskih kredita, koji s 39,4 milijarde kuna čine 31 posto ukupnih kredita stanovništvu. Oni su u usporedbi s lipnjem prošle godine porasli za 1,6 milijardi kuna ili 4,1 posto, dok su na mjesečnoj razini niži za 41 milijun kuna ili 0,1 posto.
U usporedbi s krajem 2014. gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 314 milijuna kuna ili 0,8 posto. U toj skupini kredita oni s valutnom klauzulom čine udio 57 posto te su spomenute tečajne razlike i ovdje doprinosile promjenama na godišnjoj i mjesečnoj razini.
Krediti po prekoračenjima na transakcijskim računima nastavili su bilježiti kontinuirani pad na godišnjoj razini te je na kraju lipnja njihova vrijednost iznosila 8,2 milijarde kuna. Uz mjesečni pad od 103 milijuna kuna ili 1,2 posto na godišnjoj razini, krediti po prekoračenjima na transakcijskim računima niži su za 281 milijun kuna ili 3,3 posto.
Potrošački krediti i krediti za automobile, uz mjesečni pad od 6,3 posto odnosno za 1,2 posto, na godišnjoj su razini pali 55,7 posto odnosno 31,3 posto. Na kraju lipnja potrošački krediti iznosili su 27 milijun kuna, a krediti za automobile 1,2 milijarde kuna.
- Do kraja godine ne očekujemo znatniji zaokret u kreditnoj potražnji, pa uz ograničenu ponudu uslijed pojačane averzije prema riziku, očekujemo godišnju stagnaciju plasiranih kredita, što implicira usporavanje polaganog višegodišnjeg trenda razduživanja, zaključuju analitičari RBA.