Najnovija prognoza glasi - oporavak od 2016. godine. Prema projekcijama Hrvoja Stojića, direktora Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria Banke, tek tada bi hrvatski BDP trebao završiti u blagom plusu od 0,8 posto.
U sljedeće dvije godine Stojić očekuje slabljenje recesije uz nastavak razduživanja, a kaskanje u oporavku za regijom vidi u produljenju fiskalne konsolidacije i u strukturnim slabostima. Slabljenje recesije dobra je vijest, iako su za to prvenstveno zaslužni jednokratni utjecaji fiskalizacije, potrošački optimizam i investicije oko lokalnih izbora te snažna hidrologijom potaknuta proizvodnja električne energije, a zbog čega su u HAAB-u poboljšali prognozu BDP-a za 2013. godinu na -1,25 posto u odnosu na inicijalnu procjenu izrečenu u ovo vrijeme lani (-1,5 posto). I dok prvi znaci oporavka u Europi povoljno utječu na inozemnu potražnju te naš turizam, druga polovica godine mogla bi podbaciti u odnosu na prvih šest mjeseci zbog: nepovoljnog utjecaja izlaska iz CEFTA-e na robni izvoz, jačanja konkurentskih uvoznih pritisaka po ulasku u EU, neizvjesnih ekonomskih politika, niske konkurentnosti, skupljeg financiranja kao posljedice selektivnijeg pristupa individualnim rizicima, te općenito slabijeg bankovnog kreditiranja i investicija. Ne samo da istaknuti faktori upućuju na pad BDP-a i u 2014. godini, već, štoviše, fiskalne ‘škare’ podržane Procedurom prekomjernog deficita, regulacija u bankarskom sektoru, te neizvjesni ishodi predstečajnih nagodbi nameću negativne rizike.
Pozitivni rizici U međuvremenu, ističu u HAAB-u, ne treba zanemariti ‘pozitivne rizike’ koji bi proizašli iz kredibilnih reformi, ‘odmrzavanja’ većih investicija, odlučnijeg restrukturiranja poduzeća, najavljenih privatizacija, smanjenja neizvjesnosti te, napokon, monetarne relaksacije.No, dojam je da donositelji odluka misle kako sustav ima dovoljno ‘buffera‘, od privatizacijskog potencijala, preko diskrecijske regulacije pa do monetarne relaksacije, što dinamiku reformi čini relativno sporom. Time se nažalost samo odgađa neizbježno te produbljuje djelovanje fiskalnih multiplikatora u narednim godinama. U stvari, najveća opasnost je da potencijalna stopa rasta bude tek oko 1 posto, što ekonomiju ostavlja osjetljivom na eksterne i domaće fiskalne šokove. Prema Stojićevim prognozama do 2015. će blagi rast imati nezaposlenost, na 19 posto, inflacija, na 2,7 posto, vanjski dug na 105,6 posto itd.
Unatoč rastućim pokazateljima oporavka potražnje u EU, u drugoj polovici ove godine u HAAB-u, godišnji pad izvoza uzrokovanog gubitkom preferencijalnog statusa na tržištima CEFTA-e. Dodatni rizik predstavlja činjenica da se Hrvatska nije uspjela diversificirati od standardnih izvoznih tržišta (poput Italije i jugoistočne Europe), zadržavajući time problem nekonkurentnosti koji sprječava snažniji oporavak izvoza u srednjem roku. Konačno, unatoč razduživanju privatnog sektora te fiskalnoj konsolidaciji, očekujemo snažniju uvoznu konkurenciju u EU te stabilizaciju investicija, što će onemogućiti snažniji pad uvoza. Posljedično u 2013. godini očekuju deficit robne bilance blago iznad 15,5 posto BDP-a.Usprkos povećanju robnog deficita, očekujemo zadržavanje tekućeg računa uravnoteženim zahvaljujući snažnijem suficitu na računu usluga i transfera, što umanjuje efekte rasta deficita robne bilance.
Slabljenje kune Stojić kunu vidi nešto slabijom uslijed pogoršanih fundamenata gospodarstva u vidu fiskalnih rizika, rizika po kreditni rejting te potražnje banaka za devizama zbog inozemnog razduživanja i strožih uvjeta rezervacija. Svejedno ne vidii oštro slabljenje kune, jer HNB uvijek može prebaciti teret sa deviznog tečaja na kratke kamatne stope, uvesti kapitalne kontrole te ublažiti rezerviranje banaka.
Očekuje se daljnje smanjenje plasmana kredita privatnom sektoru uslijed istovremenog djelovanja faktora na strani potražnje i ponude. Također, očekuje se i daljnje razduživanje poduzeća kao odgovor na slabije zarade i smanjenu investicijsku aktivnost. S druge pak strane, ponuda je ograničena rastućom averzijom prema riziku te posljedično strožim pravilima plasmana uslijed slabih makroekonomskih izgleda, neizvjesnosti oko predstečajnih nagodbi te problemima kvalitete kolaterala.
Iako će se inozemno razduživanje poduzeća nastaviti, u HAAB-uočekuju kako će apetit poduzeća za restrukturiranjem, solidan pristup financiranju kod međunarodnih financijskih institucija te visoki udjel unutar-korporativnog financiranja osigurati održivost vanjskog duga. Bruto vanjski dug tako će se uslijed daljnjeg zaduživanja države, viših kamatnih stopa, dodatnog pada BDP-a i slabije kune zadržati iznad 100 posto BDP-a.
Podbačaj prihoda državnog proračuna ove godine ponajviše je, smatraju u HAAB-u, posljedica manjeg nego očekivanog prihoda od PDV-a uslijed 15 postotnih bodova niže stope PDV-a u ugostiteljstvu, odgode plaćanja PDV-a nakon realizacije prodaje robe umjesto po uvozu, ali i ciklički uvjetovanog podbačaja prihoda od poreza na dobit. Pretpostavivši slabije gospodarske izglede u odnosu na državne projekcije te izazove postavljene u procesu fiskalne konsolidacije, osobito u pogledu reformi socijalnih prava, rasta kamatnih izdataka te kontribucije u proračun EU, deficit državnog proračuna vide na 6 posto BDP-a ove i iduće godine. Uzevši u obzir da su troškovi državnog (re)financiranja 3 do 3,5 postotnih bodova viši od potencijalnog rasta BDP-a, te također u vidu nedostatka transparentne strategije prilagodbe državnog duga, potonji će ostati na neodrživoj putanji iznad 80 posto BDP-a do kraja 2014. godine. To povećava rizike za dodatno sniženje kreditnog rejtinga te povisuje cijenu državnog zaduživanja na stranim tržištima.
Procedura prekomjernog deficita Konačno, predstojeće pristupanje Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita pojačava inicijativu za fiskalnom konsolidacijom, što će, smatraju u HAAB-u, dovesti do dodatnih rezova u državnoj potrošnji od minimalno 2 milijarde kuna, odnosno 0,6 postotnih bodova BDP-a u svrhu ostvarenja strukturnog uravnoteženja državnog proračuna do 2017. godine.