Ideja o etičnoj banci, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, uskoro bi mogla postati stvarnost. Platforma za pokretanje banke čiji su klijenti ujedno i njezini vlasnici je napravljena, ali nedostaje licenca za bavljenje bankarskim poslom.
Nije riječ o birokratskoj prepreci, već o činjenici kako su oni koji su Etičnu banku osmislili, naišli na tvrdi orah. Riječ povjerenje ključna je za uspjeh ove smjele ideje. Naime, govoreći u HUB 385, Goran Jeras, jedan od inicijatora Etične banke, rekao je kako je za ishođenje licencije i funkcioniranje sustava Etične banke potrebno prikupiti najmanje 1500 članova, spremnih uplatiti 2500 kuna po osobi, u ovaj, zapravo, najveći “crowdsourcing” u Hrvata.
- Trenutno brojimo 417 članova, a cilj nam je do kraja godine dosegnuti brojku od 1500. Etičnu banku počeli smo osnivati u travnju 2014. godine, a do sada smo uspjeli izgraditi potrebnu infrastrukturu, steći podršku institucija Europske Unije, prikupiti kompletnu dokumentaciju za HNB. Okupljamo ljude mahom iz poljoprivrede, zadruge i OPG-ove, ljude iz različitih uslužnih djelatnosti i turizma, dodao je.
Etična banka nije potpuno nova ideja, ali je radikalna, u pozitivnom smislu. Zamišljena je kao banka koja projekte financira imenom i prezimenom, nema valutnih klauzula i nije profitna, što znači kako novac reinvestira u postojeće projekte svojih članova i kvalitetu vlastitog poslovanja. To je banka u kojoj vrijedi pravilo jedan član, jedan glas, gdje su svi članovi ujedno i vlasnici banke, gdje nema minusa ni spekulacija na financijskom tržištu.
- Idealna za startup-ove, rekao je Jeras. Cijela je banka sagrađena na open source tehnologiji, a cilj je klijentima koji su ujedno i vlasnici, omogućiti potpuno besplatne osnovne bankarske usluge. Zahvaljujući internetskom bankarstvu, to je danas moguće. Onim drugima, koji su u “lovu” na povoljne kredite, nude omjer kreditiranja 8 puta veći od uloga.
- To znači, u slučaju da želite kredit od 800 tisuća kuna, trebali bi sa 100 tisuća kuna sudjelovati u temeljnom kapitalu banke, pojasnio je Jeras.
Još plastičnije, tih 100 tisuća kuna ulazi u temeljni kapital banke, čime se ona dokapitalizira, a to čini banku sigurnijom. S tim se novcem financiraju projekti drugih članova. Kojih članova i kojih projekata odlučuje vlasnik uloženog novca.
- Dva su načina. Svojim glasom utječe na prioritete i kreditnu politiku banke, primjerice, hoće li se više uložiti u poljoprivredu ili turizam ili direktno, kroz crowfunding platformu koja je integrirana u banku, bira projekt koji želi podržati. Razlika između ova dva modela je slijedeća. Ako samo odlučuje o smjeru kreditne politike, ta se investicija smatra investicijom banke, a ukoliko ide kroz crowdfunding onda je to baš njegova investicija u projekt, pojasnio je.
I sami, zapravo, startup, Etična banka, prije svega, najviše pažnje usmjerava na procjene rizika, iako se na prvi dojam čini suprotno. Zamišljena je kao malena banka čiji bankari dubinski ulaze u projekte i prate ih u svim fazama, fiancirajući od početka, kroz poteškoće, do završetka započetog posla, kakav god rezutat bio. Uvjereni su kako upravo ta prisutnost u projektima garantira i veću uspješnost.
- Želimo znati što projekt radi. Želimo znati koji su točno parametri uspjeha. Radimo projekcije budućeg poslovanja. Primjerice, radi li se o poljoprivredi, kredit se zamrzava ako je te godine bila suša.
Pitanja nakon prezentacije je bilo mnogo. Interesantna je bila i stavka kako svaki član banke, može biti procjenitelj rizika. Etična je banka kao i svaka druga, ima osiguranje, garanciju depozitnih uloga, mora raditi s osiguravajućim društvima.. ali projekte i njihove vlasnike prati u svakoj stopi projekta koji zajedno realiziraju. U konačnici, sve se bazira na povjerenju.
- Zar to nije slučaj sa svakom bankom? Povučemo li svi svoje novce iz nje, ona propada, zar ne?, čulo se na prezentaciji.