Zagrebačka tvrtka Gold Box d.o.o., specijalizirana za otkup većih količina plemenitih metala, u posljednje dvije godine prijavila je prihod veći od 300 milijuna kuna. Uspjelo im je to samo s jednim zaposlenim u prvoj godini poslovanja 2013., a u drugoj godini 2014. bez zaposlenih
Tvrtka je poznata djelatnicima Lalovčeva Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara. Ta tvrtka jedna je od 40-ak firmi koje su se posljednjih mjeseci našle pod nadzorom tzv. poreznog USKOK-a. Riječ je o tvrtkama koje su, neslužbeno, međusobno umrežene, a glavni centar im je u Zagrebu. No još se tri kraka istrage takvog poslovanja šire na Rijeku, Koprivnicu i Varaždin, piše Jutarnji list.
Najveći “zalogaj” poreznim istražiteljima, čini se, ipak je zagrebačka tvrtka Gold Box d.o.o. s obzirom na visinu prihoda. Poslovni računi te tvrtke u blokadi su posljednja 472 dana. Tvrtka je osnovana u siječnju 2013., a za tu godinu prijavili su prihod od 254,5 milijuna kuna, rashod od 251,5 milijuna te dobit od 2,9 milijuna kuna. Sljedeće godine, 2014., prijavili su prihod od 48,5 milijuna kuna, rashod u visini od 50,8 milijuna kuna, te su godinu okončali s gubitkom od 2,3 milijuna kuna.
U tvrtki su se kao osnivači i direktori smijenila četvorica slovenskih državljana. Tvrtka je u registru promijenila tri adrese, a ni na prethodnoj adresi susjedi se ne sjećaju njihova ureda. Tvrtku prvu godinu osnovali i vodili Matevž Šinkovec, koji se spominje u slovenskim medijima kao vjenčani kum i poslovni partner Jure Jankovića, sina ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, te Andrej Lah, nekadašnji član uprave Hypo Alpe-Adria banke. U međuvremenu su tvrtku preuzeli također slovenski državljani Peter Brumnić i Rok Gale, koji se u registru trenutno vode kao osnivač i direktor.
Jutarnji list neslužbeno doznaje i da je ta tvrtka samo jedna od onih čijim su se poslovanjem bavili porezni istražitelji. Navodno je utvrđeno da su mnoge od njih međusobno povezane, te da ih je većina registrirana za trgovinu na veliko plemenitim metalima te trgovinu investicijskim zlatom. No poreznici sumnjaju da je većina tih poduzeća u mreži navodno fiktivna te da su navodno fiktivni i njihovi poslovi, za koje su iz proračuna neke od njih dobile i povrat poreza. Porezni istražitelji u tim su firmama utvrdili su niz nepravilnosti i nezakonitosti.
Ministar financija Boris Lalovac proteklih je dana u medijima govorio o tvrtkama iz Rumunjske, Bugarske, Italije s osnivačkim kapitalom od 20-ak tisuća kuna koje traže milijunske iznose kroz povrat poreza. Rekao je da se radi o tzv. kružnim prevarama, koje se tako nazivaju jer mogu funkcionirati beskonačno - u krug. Dovoljne su i tri tvrtke, ali često u takvim prevarama sudjeluje i deset kompanija kako bi se prevara što teže otkrila. U pravilu, dodao je ministar, poduzeće postoji samo fiktivno. Posluje u unajmljenom prostoru, unajmljen je i namještaj, poduzeće nema zaposlenih ni novca na računu. Kad država shvati da je riječ o prevari, to poduzeće više ne postoji.