Udruga Franak damas je odlučila reagirati zbog, kako navode, sve češćih dezinformacija koji se iznose u javnost putem određenih medija od strane bankarskog lobija.
Priopćenje donosimo u cjelosti:
Uzrok svih problema dužnika jest izigravanje povjerenja potrošača i ne upozoravanje istih na izuzetno visoki valutni rizik kredita u CHF. Dužnici su u banke ulazili u najboljoj namjeri i s dužnom pažnjom te nisu mogli znati da su krediti s valutnom klauzulom u CHF zapravo vrlo opasni i pokvareni proizvodi. HNB je trebao ili zabraniti spomenute kredite ili je trebao obvezati banke da se buduće dužnike mora upoznati sa svim informacijama o špekulativnom valutnom riziku prije samog potpisivanja ugovora. Banke su zloupotrijebile činjenicu da HNB ne vrši ulogu regulatora i odlučile iskoristiti situaciju te dati u ponudu toksične kredite iako su bile potpuno svjesne da su ti krediti opasni za građane. Zajednički propusti i djelovanje HNB-a i banaka bude sumnju čak i na moguća kaznena djela, jer je posljedica takvog nezakonitog poslovanja nesaglediva po zdravlje i živote ljudi koji su upali u dužničko ropstvo ne svojom krivnjom.
Ponavljamo naše tvrdnje:
- Uzrok ove situacije je nezakonito poslovanje banaka i propusti HNB-a, a uzrok se mora uzeti u obzir prilikom donošenja dugoročnih mjera.
- Udruga Franak odbija bilo kakvo rješenje na teret državnog proračuna, odgovornost moraju isključivo preuzeti odgovorne institucije, a to su banke zajedno s HNB-om.
- "Domaće" banke (8 tuženih) su dokazano zarađivale ekstra profite na temelju kamata na nezakonito uvećanu glavnicu i na temelju manipulacija s izvorima financiranja, a njihove banke "majke" u inozemstvu su zarađivale direktno na tečajnim razlikama, na taj način iznoseći novac iz Republike Hrvatske bez plaćanja poreza i bez ikakvih osnova stjecanja (postavlja se pitanje kaznene odgovornosti i veleizdaje).
- Udruga ne pristaje na socijalno raslojavanje prilikom donošenja dugoročnih mjera, jer one trebaju riješiti uzrok a ne posljedicu i svi korisnici koje imaju kredite s valutnom klauzulom CHF su višestruko oštećene od strane banaka.
- Udruga se zalaže za usvajanje svojih 5 zahtjeva koji ne mogu destabilizirati državu, već upravo suprotno, povratom nezakonito preplaćenih sredstava građanima potiče se potrošnja, a koja generira rast BDP-a i novo zapošljavanje.
- Za konverziju kredita u kune nije potrebno otpustiti rezervacije HNB-a u većem iznosu od 30 % rezervi kad bi cijelu odgovornost snosio samo HNB, a slučaj Mađarske pokazuje da ne može doći do nikakve destabilizacije na tržištu. Manja zarada banaka (a ne trošak) raspodijelio bi se prosječno na idućih 15 godina koliko su ovi dugoročni krediti u otplati. Treba napomenuti da su banke u nedavnoj povijesti (1999./2000. godine) dokapitalizirane novcem hrvatskih poreznih obveznika u iznosu od gotovo 80 milijardi kuna.
- Pozivamo sve ostale građane da daju podršku Udruzi Franak i upozoravamo ih da ne nasjedaju na dezinformacije od strane banaka kojima ih se želi zaplašiti i na taj način okrenuti protiv svojih sugrađana.
- Tvrdoglavo nepriznavanje pogreške plasiranja CHF kredita od strane 8 banaka za rezultat danas ima najnižu REPUTACIJU bankarskog sustava u povijesti Republike Hrvatske. To potvrđuje HNB koji je izašao s podacima da se građani sve manje obraćaju bankama za kreditiranje, a zbog izuzetno niske razine povjerenja u financijske institucije. Građani također nemaju povjerenja ni u HNB jer po slučaju "franak" mogu zaključiti kako su građani izvarani i nezaštićeni. Da su Hrvatska narodna banka i tužene banke priznale i ispravile pogrešku još prije 4 godine prilikom prve aprecijacije franka, danas bi štete bile puno manje, a mnogi građani bi i dalje redovno otplaćivali svoje kredite, te sačuvali svoje zdravlje i krov nad glavom. Izgubljena reputacija i nepovjerenje u banke na kraju će rezultirati puno većim štetama po cijelo društvo. Pozivamo banke da sagledaju širu sliku ovog problema i da počnu profesionalno i društveno odgovorno poslovati u hrvatskom društvu, da razvoj društva i ljudska prava stave ispred pohlepe za zaradom, baš kao što su se to obvezale u svojim Etičkim kodeksima. Na to ih naravno obvezuju i Zakoni Republike Hrvatske.
U prilogu (možete ga skinuti u linku uz ovaj tekst, op.u.) objavljujemo Kodeks dobre bankovne prakse koji je potpisan od strane članica Hrvatske udruge banaka, a kojeg se osam banaka nisu pridržavale, baš kao ni Zakona o zaštiti potrošača, jer nisu htjele upozoriti potrošače na otrovne i pokvarene kredite koji su u sebi sadržavali izuzetno visoki valutni rizik CHF.
Ovaj dokument su Udruga Franak i Potrošač priložili kao dokaz u kolektivnom procesu, a sada ga želimo i objaviti u javnost jer određeni ljudi na visokim funkcijama u HNB-u ne razumiju da bi banke trebale raditi u interesu svojih dužnika. Isti ti ljudi ne razumiju da su trebali regulirati bankarsko tržište i da su trebali poduzeti konkretne korake kako bi zaštitili dužnike. HNB tvrdi da je sve odradio u svojoj moći, a mi ih jedino možemo pitati čemu služi Odjel za zaštitu potrošača u HNB-u, zaključuju u Udruzi Franak.