Krajem ožujka ove godine ukupni su depoziti u bankama u Hrvatskoj dosegnuli 250,3 milijarde kuna, što je 8 milijardi ili 3,3 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke
No, u odnosu na veljaču ukupni depoziti, koje čine depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti, smanjeni su četvrti mjesec uzastopno i to za 3,5 milijarde kuna ili 1,4 posto. Pritom su se ukupni štedni i oročeni depoziti, uz mjesečni pad od 2,9 milijardi kuna, krajem ožujka spustili na 202,5 milijardi kuna. To je ipak za 2,7 milijardi kuna ili 1,4 posto više nego krajem ožujka lani, čemu je, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), pridonio godišnji rast i deviznih i kunskih depozita.
Naime, ukupni su kunski depoziti, uz mjesečni rast od 18,8 milijuna kuna ili 0,1 posto, na kraju ožujka iznosili 35,4 milijarde kuna, čime su na godišnjoj razini porasli za 378 milijuna kuna, odnosno 1,1 posto. Devizni su depoziti, pak, na kraju ožujka bili na razini od 167 milijardi kuna te su zabilježili mjesečni pad za 2,9 milijardi kuna, ali i godišnji rast za 2,4 milijarde kuna, odnosno 1,4 posto.
Budući da devizni depoziti čine 82,5 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, jačanje kune u odnosu na euro tj. pad prosječnog tečaja eura prema kuni u ožujku od 1,1 posto, na godišnjoj je razini pridonio ublažavanju rasta njihovog kunskog izraza, kažu iz RBA. Depozitni je novac, pak, na krajem ožujka iznosio 47,8 milijardi kuna, odnosno na mjesečnoj je razini smanjen za 696 milijuna kuna (1,4 posto), a na godišnjoj je povećan za 5,3 milijarde kuna ili čak 12,4 posto.
- Nastavak sklonosti stanovništva držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima dijelom je rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata, ističu analitičari RBA.
Promatrano prema sektorima, depoziti stanovništvu, koji čine gotovo 82 posto ukupnih depozita, u ožujku su prema veljači smanjeni za 1,6 posto ili 2,7 milijardi kuna, dok su prema godini ranije niži za 2,4 milijarde kuna ili 1,4 posto te su na kraju ožujka iznosili 165 milijardi kuna. Depoziti poduzeća, pak, bilježe mjesečni pad od 734 milijuna kuna, tj. 2,4 posto te godišnji rast za 5,6 posto, odnosno čak 23,6 posto, na 29,5 milijardi kuna krajem ožujka. Visoka međugodišnja stopa rasta, kažu iz RBA, dijelom je posljedica transakcije vezane za kupnju TDR-a koja je zaključena krajem rujna 2015. godine. Godišnji pad depozita zabilježen je u kategorijama drugih financijskih posrednika, za 24,6 posto, pomoćnih financijskih institucija, za 0,1 posto, osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, za 1,8 posto te investicijskih fondova, isključujući novčane fondove, koji su na godišnjoj razini niži za 63,6 posto.
- Godišnji rast depozita u sektorima kućanstava i poduzeća mogao bi i u ovoj godini pridonijeti očekivanim pozitivnim stopama rasta ukupnih depozita, zaključuju iz RBA.