Procjenjuje se da oko 200.000 Hrvata u prvom tjednu svake nove godine odlazi na skijanje. Cilj su im uglavnom skijališta u Austriji, Italiji, Sloveniji ili Francuskoj, nažalost, ne i ona u Hrvatskoj.
Usmjereni smo uglavnom na ljetni turizam, na sunce i more, zaobilazeći zimski, sa snijegom i planinama, iako se stalno govori kako bismo trebali produžiti turističku sezonu. Dok Bugarska i Turska ulažu u zimski turizam i skijanje, u Hrvatskoj to nije tako. Svakako bi bilo odlično kada bismo mogli Hrvatima koji idu na skijanje u inozemstvo ponuditi zabavu i provod ovdje. Naravno i stranim gostima bi takva ponuda bila zanimljiva, a možda i nešto jeftinija nego u drugim zemljama. U Ministarstvu turizma, pak, podsjećaju na ograničene hrvatske prirodne mogućnosti, ali i da time ponuda ne treba biti nimalo osiromašena. Umjesto skijanja, možemo se okrenuti seoskom i planinskom turizmu.
- Hrvatska nema niti prirodne predispozicije, niti infrastrukturne mogućnosti biti značajnije skijališno odredište. Međutim, projektima kao što su Hrvatska 365 moguće je produljiti turističku sezonu, pa i tijekom zimskih mjeseci. Tako smo se orijentirali na wellness i zdravlje, kulturu, biciklizam, aktivni odmor, gastro te eno turizam. Upravo u tim dodatnim proizvodima vidimo mogućnost za smanjenje sezonalnosti našeg turizma i povećanje potrošnje. Na taj način odabiru se oni turistički proizvodi i destinacije kojima možemo konkurirati drugim zemljama, a rezultati su vidljivi i u ovoj godini – pojašnjavaju u Ministarstvu turizma.
Došlo više ‘zimskih‘ gostiju
Napominju tako da su domaći turisti po broju dolazaka i noćenja u prosincu na prvom mjestu u Hrvatskoj, dok su na razini cijele godine domaći turisti drugi po dolascima i treći po noćenjima. Porast turista općenito u prosincu je bio 16 posto u dolascima i 14 posto u noćenjima, a zabilježen je i veći broj dolazaka domaćih turista od 23 posto te noćenja domaćih gostiju od 17 posto. Hrvatska možda nije klasična skijaška destinacija, vele u ministarstvu, ali svakako jest turistička destinacija. Kako bi postali jedna od 20 turistički najkonkurentnijih zemalja, ističu potrebu razvijanja adekvatne ponude i izvan glavnog dijela turističke sezone, a Hrvatska svakako ima sve predispozicije da to i ostvari.
- Planinski i sportski turizam, prepoznati su u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine kao turistički proizvodi na kojima će se temeljiti budući razvoj turizma u Hrvatskoj te su dostupni tijekom čitave godine. Hrvatska je pozicionirana kao nova destinacija ruralnog i planinskog turizma. Uz isticanje pejzažnih raznolikosti te kvalitete i autentičnosti sadržaja turističko ugostiteljske i druge uslužne ponude, sustav doživljaja temelji se posebno na nekoliko planinskih centara, ali i ponudi nekoliko međunarodno prepoznatljivih ruralno-turističkih klastera s većim brojem očuvanih tradicijskih ruralnih zajednica. Dodatna posebnost proizvoda je lokalnu enogastronomiju, očuvanost životinjskog svijeta te bogatstvo voda – kazali su u ministarstvu.
Osuvremenjivanje i sadržajna ponuda
Dodaju da uspostavljajući sustave podrške, uključujući informacije, edukaciju i udruživanje malih poduzetnika, djeluje se na stvaranje uređenije, tematizirane i sadržajne ponude na pojedinačnim seoskim gospodarstvima, ali i na razini klastera i destinacija. Ciljevi sustavnih mjera su poticanje obnove objekata i napuštenih sela te stavljanja u funkciju turističke ponude. Također, tu je i osuvremenjivanje postojećih i novih centara planinskog turizma poput Bjelolasice, Platka, Begovog Razdolja, Bijele kose, Papuka i drugih te izgradnja ili osuvremenjivanje sustava prijevoza poput žičara ili uspinjača, sustava za proizvodnju snijega i staza za planinski turizam.