Hrvatska
StoryEditor

Unatoč mjesečnom padu, depoziti porasli 3,6 posto na godišnjoj razini

11. Travanj 2016.

Kako navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), u veljači su ukupni depoziti, koje čine depozitni novac, oročeni te štedni kunski i devizni depoziti, na mjesečnoj razini pali treći mjesec zaredom, za 1,8 milijardi kuna ili 0,7 posto, dok su u odnosu na veljaču 2015. porasli za 8,8 milijardi kuna.

Ukupni su depoziti u Hrvatskoj na kraju veljače iznosili 253,9 milijardi kuna, što je za 0,7 posto manje nego mjesec dana prije, ali za 3,6 posto više u odnosu na lanjsku veljaču, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), u veljači su ukupni depoziti, koje čine depozitni novac, oročeni te štedni kunski i devizni depoziti, na mjesečnoj razini pali treći mjesec zaredom, za 1,8 milijardi kuna ili 0,7 posto, dok su u odnosu na veljaču 2015. porasli za 8,8 milijardi kuna.

 Pritom su se ukupni štedni i oročeni depoziti, uz mjesečni pad od 1,8 milijardi kuna, krajem veljače spustili na 205,4 milijarde kuna, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak.

 Promatrano u odnosu na isti mjesec 2015. ukupni štedni i oročeni depoziti u veljači su bili viši za 3,3 milijarde kuna ili 1,6 posto, a iz RBA kažu da je tome pridonio godišnji rast i deviznih i kunskih depozita.

 Ukupni su kunski depoziti, naime, krajem veljače iznosili 35,4 milijardi kuna, što predstavlja mjesečni pad za 173 milijun kuna, odnosno 0,5 posto, ali i rast na godišnjoj razini za 696 milijuna kuna, odnosno 2 posto. Ukupni su devizni depoziti, pak, krajem veljače bili na razini od 170 milijardi kuna, uz mjesečni pad za 1,6 milijardi kuna, ali i godišnji rast za 2,6 milijardi kuna, tj. 1,6 posto.

 Kako devizni depoziti čine gotovo 83 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, jačanje kune u odnosu na euro, odnosno pad prosječnog tečaja eura prema kuni u veljači od 0,9 posto na godišnjoj razini, pridonio je ublažavanju rasta njihovog kunskog izraza, ističu analitičari RBA.

 Depozitvni je novac krajem veljače iznosio 48,5 milijardi kuna, čime je praktički stagnirao na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj rastao za 5,5 milijardi kuna, što je porast za 12,8 posto, a iz RBA ocjenjuju da je nastavak sklonosti stanovništva držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima dijelom rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata.

 Promatrano prema sektorima, depoziti stanovništva, koji čine gotovo 82 posto ukupnih depozita, krajem veljače su, uz mjesečni pad od 1,15 milijardi kuna (0,7 posto), iznosili 167,7 milijardi kuna. To je u odnosu na isti mjesec 2015. manje za 623 milijuna kuna, odnosno 0,4 posto.

  Depoziti poduzeća, koji su krajem veljače iznosili 30,3 milijarde kuna, na mjesečnoj su razini pali 2,6 posto ili 816 milijuna kuna, dok su na godišnjoj porasli za 5,5 milijardi kuna ili 22,1 posto. To je, kažu iz RBA, dijelom posljedica transakcije vezane za kupnju TDR-a koja je zaključena krajem rujna 2015. godine.

 "Godišnji rast depozita u sektorima kućanstava i poduzeća mogao bi i u ovoj godini pridonijeti očekivanim pozitivnim stopama rasta ukupnih depozita", zaključno ocjenjuju u RBA.

23. studeni 2024 00:25